„Uraditi duplo više za duplo manje vremena“ je jedna od osnovnih krilatica SCRUM metodologije. Možda će zvučati preterano marketinški, međutim primena SCRUM metodologije kod izrade projekata zaista može dati takve rezultate.

Šta je to SCRUM i u čemu je tajna efikasnosti njegove primene?

SCRUM je metodologija vođenja projekata, odnosno bolje rečeno samo-vođenja projekata tako što se isti dekomponuje na više manjih celina i prati se njihov napredak u nekom utvrđenom periodu (najčešće nedeljno ili dvonedeljno) sa uobičajenom kratkom dnevnom proverom. Takvo periodično proveravaranje napretka, uz naravno odgovarajuće korektivne akcije pomaže nam da držimo tempo u radu, blagovremeno izvršavamo zadatke i pomaže da ne „sagorimo“ ako se nađemo u problemu. Scrum je svoju popularnost dobio u razvoju softvera gde je uz pomoć ove metodologije moguće fleksibilno raditi na projektu, odnosno prilagođavati se novonastalim zahtevima, međutim SCRUM svoje korene vuče iz proizvodnog sektora i praktično se razvio iz takozvanog sistema dnevnog upravljanja (Daily Management System – DMS). DMS je razvijen kako bi se u jednom proizvodnom timu, kroz sistem dnevnih sastanaka, pratila efikasnost proizvodnje i brzo reagovalo na probleme. DMS se obično vezuje za jednu proizvodnu liniju (pogon), dok se SCRUM vezuje za projekat.

Zapravo kada imamo projekat bilo da se radi o instalaciji nove opreme, unapređenju postojećeg procesa, promeni načina rada, uspostavljanju proizvodne linije radi osvajanja novog proizvoda ili bilo koji drugi proizvodni ili ne proizvodni projekat tada umesto da upadnemo u paniku zvog složenosti i glomaznosti aktivnosti koje je potrebno sprovesti uz pomoć SCRUM metodologije rasčlanjavamo projekat na sitnije celine, koje sada postaju dostižne i realne. Nakon ovog koraka, pojedinačnim zadacima koji su dobijeni nakon dekompozicije dodeljujemo odgovornu osobu, a sam zadatak uz pomoć „poker planing“ ocenjujemo po stepenu složenosti. Iz stepena soženosti proizilazi i planirano vreme za realizaciju. I eto uz par koraka imamo savršeno isplanirani projekat koji je „razbijen“ na zadatke sortirane po prioritetu i stepenu složenosti, a za svaki od zadataka imamo i odgovornu osobu.

Pored dobrog planiranja izuzetno je važno pratiti i realizaciju svake pojedinačne aktivnosti. Ovaj korak se realizuje na kratkim/stojećim dvenim sastancima ispred SCRUM table ispred koje se samo u kratkim crtama predstavi dokle se stiglo sa kojim zadatkom kao i da li se pojavio izvesni problem u realizaciji. Na ovaj način se održava fokus na dogovorenim aktivnostima prateći svakodnevni napredak. Pored dnevnih, praksa je organizovati i nedeljne ili dvonedeljne sastanke timova na kojima se detaljnije fokusirano razgovara o izazovima za koje je potrebno pronaći adekvatno rešenje.

„SCRUM deli projekat na više manjih delova, što omogućava lakše fokusiranje na iste. Takođe, na taj način se izbegavaju ćorsokaci, odnosno brže se detektuju i samim tim se brže izlazi iz njih. Benefit SCRUM-a je i taj što napredak u projektu i tempo rada određuju i prate sami članovi projektnog tima.” – kaže Nikola Marjanović iz domaće kompanije Tecor Consulting

Indijska poslovica kaže: „Kako pojesti slona? Zalogaj po zalogaj.“ A to nam upravo SCRUM metodologija i omogućuje.

Tekst priredio: Nikola Marjanović, Tecor Consulting