Stotine hiljada godina evolucije naša tela su učinila dosta otpornim na uslove na Zemlji.

Ali ne i na jednu stvar – hladnoću.

Evo šta se dešava kada vam je hladno:

Krv

Naša tela znaju šta je važno pa će se na hladnoći dobar deo krvi prebaciti u unutrašnje organe. To znači, manje cirkulacije u ekstremitetima poput prstiju, nosa, ušiju i udova.

Zato je važno da ruke i noge posebno dobro ugrejete.

Srce

Krv je ta koja nam održava telesnu temperaturu. A pošto se organizam prvenstveno brine za unutrašnje organe, hodanje je napor za organizam jer takođe traži krv pa srce mora da radi brže nego inače.

Brži rad srca sa sobom nosi i viši krvni pritisak.

Disanje

Hladan suvi vazduh koji udišemo smanjuje toplotu i vlažnost naših disajnih puteva. To može uzrokovati teže disanje, a kod astmatičara čak i napad.

Što normalnije dišete, to ćete manje problema imati. Nemojte žuriti i nemojte se naprezati.

Nos

Nos služi kao mali grejač i ovlaživač vazduha koji ide prema plućima. Kad udišemo hladan suvi vazduh, nos se malo zanese pa ume da procuri. Ponesite maramice.

Toalet

Kao što smo spomenuli, organizam na hladnoći drugačije raspoređuje krv. A osim krvi i voda putuje prema sredini našeg tela gde su važni organi. Zbog toga organizam pogrešno misli kako imamo previše vode pa nas tera u wc.

Iako možda ne deluje tako, kad nam je hladno, trošimo više vode pa je važno da unosite dovoljno tečnosti.

Drhtanje

Ako gubite više toplote nego što je stvarate, prva stvar koja će se dogoditi je da se naježite. Telo podiže dlačice kako bi smanjio gubitak topline. Problem je što ljudi više nisu prekriveni krznom, pa ubrzo možete očekivati kako ćete početi da drhtite. Drhtanje je nekontrolisano stiskanje i opuštanje mišića kako bi se stvorila toplota. Ako drhtite, vreme je da se hitno sklonite na neko toplo mesto.

Vežbanje

Vežbanje za vreme zime ima dvostruki učinak – zbog nedostatka vlage, nije toliko iscrpljujuće, a istovremeno zbog niske temperature stvaramo više endorfina koji nam daju energiju.