Nemojte držati dijetu. Umesto toga, pokušajte da pomoću ovih saveta promenite navike u ishrani i stvorite održive i zdrave obrasce koje možete primenjivati tokom celog života.

Previše često počinjemo sa grandioznim namerama – „Smršaću i bolje ću se hraniti (kunem se da će ovog puta biti drugačije!)” – a onda se vratimo starim navikama u roku od nedelju ili dve. Lišavanje i brzinske dijete ne deluju. Niti eliminisanje svih omiljenih namirnica – ko bi to želeo da uradi? Pa kako onda da postignemo da se hranimo zdravo i smršamo? Pokušajte sa ovih pet saveta koji će pomoći da se vaš plan za mršavljenje pretvori u strategiju zdrave ishrane na duge staze.

1. Ne odustajte od omiljene hrane

Ne treba da kažete zbogom svojoj omiljenoj hrani. Zapravo, mala poslastica svakog dana vam može pomoći da se pridržavate svoje ishrane. Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Dietetic Association je ustanovilo da mala dnevna poslastica ne sabotira napore da se smrša. Vaša omiljena hrana može da se uklopi u celokupnu ishranu. Jedite manje porcije kolača i sladoleda. Volite testeninu? Pokušajte sa dodavanjem povrća da biste povećali porciju umesto da stavite duplu meru testenine. Preskočite poslastice za kojima niste baš ludi (na primer, ustajali keks na poslu koji jedete samo zato što je pred vama) ali nemojte izbacivati hranu koju volite da jedete. Naravno, vaša ishrana treba da bude bogata uglavnom zdravom hranom kao što su voće i povrće, nemasni proteini i žitarice od celog zrna – ali napravite mesta i za neke svoje omiljene poslastice.

2. Jedite hranu koja vas čini sitim

Biće vam teško da se pridržavate plana zdrave ishrane ako ste stalno gladni. Istraživanja pokazuju da što ste gladniji, to su veće šanse da previše brzo pojedete sledeći obrok. Prebrz unos hrane može da dovede do unosa dodatnih kalorija zato što vaš organizam nema vremena da registruje da je sit. Kontrola porcija jeste važna kod mršavljenja i održavanja manje telesne težine, ali to ne znači da creva treba da krče po ceo dan. Dve hranljive materije koje će vam pomoći da se osećate sitim su proteini i vlakna. Dobri izvori proteina su grčki jogurt, pileća prsa, tuna, tofu i badem. Da biste uneli više vlakana, jedite celo voće i povrće. Oni su ne samo bogati vlaknima, već i generalno sadrže manje kalorija.

3. Počnite sa malim promenama

Nema potrebe za dramatičnim promenama, kao što je eliminisanje celih grupa namirnica. Bolje je početi sa sitnim promenama u ishrani ako želite da te promene trajno usvojite. Postavite sebi neki mali cilj svake nedelje vezan za zdrave promene koje želite da uvedete. To bi mogla da bude čaša vode kad se probudite da biste ostali hidrirani, dodatna porcija povrća uz ručak ili odlazak na spavanje 30 minuta ranije. Male izmene se sabiraju i mogu da vam pomognu da uvedete zdravu ishranu kao način života umesto da se oslanjate na kratkoročne brze dijete.

4. Nemojte pokušavati da budete savršeni

Često imamo velike ideje o sprovođenju nove dijete – kao što su obećanja da ćemo izbaciti šećer ili hleb ili da uvek imamo povrće za večeru. Umesto da pokušavate da budete savršeni, budite realni. Napravite plan ishrane kog stvarno možete da se pridržavate. Ne morate da jedete savršeno da biste smršali (šta je uošte savršena ishrana?); samo treba da jedete dobro. Postavite sebi zdrave ciljeve na nedeljnom nivou, kao što su pakovanje zdravog ručka za nekoliko dana – i nemojte sebe kriviti ako pokleknete. Do preterivanja u jelu će svakako doći. A kad se to dogodi…

5. Vratite se na pravi put

Ako pojedete previše čokolade ili pizze – nemojte da osećate grižu savesti! Samo se vratite na pravi put. Zapamtite da jedan obrok ne ugrožava sav vaš trud oko zdrave ishrane. Nemojte čekati do ponedeljka ili odustajati od zdravih navika koje ste već uveli. Ako malo pokleknete, treba da znate da to nije ništa strašno. Odmah se vratite svojim zdravim navikama u ishrani i na put ka dugoročnom uspehu.  Autorka: Liza Valente, dijetetičar