Kada je Novak Đoković pobedio u finalu Australian Opena, postao je prvi Srbin koji je osvojio neki Grand Skam teniski turnir! Nije li to dovoljan motiv da zaigrate najfensiji od svih fensi sportova (ne računajući golf koji je ipak za matorce).

Pročitajte naš Vodič za početnike kroz tenis!


Odlazak na teniski meč mnogima predstavlja sportski ekvivalent večernjem izlasku u pozorište, o čemu svedoče tribine nakrcane skockanim lepoticama i situiranih gospođa, u pratnji uglađene gospode i negovanih japija. Takođe, lišeni su bojazni da će sa terena umesto prema kući krenuti ka urgentnom centru s bakljom u pantalonama i suzavcem u očima, ili da će biti pregaženi u navijačkom stampedu.

 

Što se igrača tiče, motiv je kristalno jasan poput vode u reci Tari. Biti među prvih deset imena na ATP listi znači i imati pozamašan konto u banci, društveni ugled i, što je najvažnije, čitave cevanice za trčkaranje za unučićima. To ujedno znači i biti idol hiljadama klinaca, čiji roditelji ne žale potoke novca koje troše na časove i opremu, vođeni maštanjem o Masters turnirima, peharima, visokom društvu…

 

Kada, ko, gde i zašto

 

U svim ćoškovima kugle Zemaljske ljudi su danas čuli za tenis. U Engleskoj ga zovu Royal Tennis ili Real Tennis, u Americi Court Tennis, dok Francuzi radije koriste termin Jeu de Paume. Malo je, međutim, poznato da koreni belog sporta dosežu do petog veka i prljavih toskanskih ulica, po kojima su seljani vazdan igrali neobičnu igru "raspaučiću šakom po loptici, a ti učini isto". U srednjovekovnoj Engleskoj i Francuskoj ova igra poprima novo obličje (neko se u međuvremenu setio da poštedi ruke i napravi reket) i postaje omiljena zabava kraljeva i plemstva, koji će u godinama koje slede sve više popularisti igru, ne dozvoljavajući pritom običnom plebsu da se zabavlja na isti način (oni su verovatno ispijali pivo na fudbalskim utakmicama).

 

Ocem savremenog tenisa smatra se major Volter Klopton Vingfild (1833-1912), oficir engleske vojske u istočnoj Indiji koji se prvi setio da zapiše pravila igre u kojoj se lopta prebacivala preko kanapa, od jednog igrača do drugog (za štrebere, bilo je to 24. maja 1875.). Do kraja osamdesetih godina devetnaestog veka uobličene su sve finese igre koja je taj oblik, manje ili više, zadržala do današnjih dana.

 

Pravila igre

 

Želite da naučite stroge propise u vezi s dimenzijama terena, reketa i loptice? Ne? Svejedno, valja znati da se tenis igra na pravougaonim terenima koji su pokriveni travnatom podlogom, šljakom ili veštačkim materijalom različite tvrdoće (asfalt, beton, glina, cigla i drugo). Dimenzije teniskog terena variraju u zavisnost da li se meč igra u singlu (23,77 x 8,23 m) ili dublu (23,77 x 19,97 m). Sredinu terena označava mreža dužine 10, 7 m i singl, odnosno 12,79 m u dubl takmičenjima; visina joj je u sredini 91,44 cm, a na krajevima 106,68 cm. Polje servisa je pravougaonog oblika i udaljeno je od mreže 6,4 m, a širine je 4,115 m. Granične linije na terenu moraju imati debljinu između 2,54 i 5 cm, osim osnovne linije, koja može biti široka i do 10 cm. Na turnirima, minimalna udaljenost osnovne linije od fiksne prepreke je 6,401 m, dok je to rastojanje za bočne linije 3,658.

 

Reketi za tenis se više ne prave od drveta, već su zamenjeni lakšim i čvršćim grafitom i oni ne smeju biti duži od 73,66 cm i širi od 31,75 cm (težina može da varira). Udarna površina reketa sačinjena je od žičane mreže. Zatezanje struna na reketu (španovanje) zavisi od preporučene sile koju proizvođač navodi za svaki pojedini model, igrač time određuje brzinu kojom će se kretati loptica. Loptica za tenis je izrađena od gume i obložena je vunenim filcom. Obično je napunjena komprimovanim vazduhom ili gasom, i ima 6,5 cm u prečniku i težinu od oko 58 grama. Zašto vam sve ovo pričamo? Pa da naučite i hvalite se pred društvom dok budete pratili prenos i Vimbldona, naravno.

 

Kviz – Koliko (ne) poznajete tenis

 

Da biste nastavili da čitate našu storiju o tenisu, na ovom testu morate da odgovorite tačno na najmanje osam pitanja. Ako vam to ne pođe za rukom iz prvog pokušaja, obnovite gradivo s brojkama ili pročitajte rešenje u dnu testa. Šta god činili, nipošto nemojte nastaviti dok ne pročitate sva pitanja.

 

 

1. Koliko je veliko tenisko igralište?

a) 23,77 x 8,23 m                      

b) 15,88 x 5,33 m                     

c) 50 x 20 m                 

 

 

2. Kolika je visina teniske mreže?

a) 2 m              

b) 91,44 cm                  

c) 1,22 m                     

 

 

3. Nakon italijanskih seljaka, lopticama su u  XI i XII veku dobacivali:

a) srpski velmože na Nemanjinom dvoru            

b) pruski vojnici u ratu, kad bi ostali bez municije                       

c) francuski sveštenici u samostanima, da bi se zabavili

 

 

4. Na ATP listi najbolje plasirani muški igrač trenutno je:

a) Andre Agasi

b) Novak Đoković

c) Boba Živojinović                  

 

 

5. Reč "reket" potiče od arapske riječi "rahat", koja znači:

a) metla                       

b) ratluk           

c) dlan            

 

 

6. Od kog materijala su pravljeni prvi reketi, početkom XV veka?

a) od kamena               

b) od drveta                 

c) od plastike               

 

 

7. Od čega su se pravile prve teniske loptice?

a) od kompresovanog perja                  

b) od drva                    

c) od kravlje balege                  

 

 

8. Današnja pravila tenisa odredio je 1874. godine major Volter Klopton Vingfild, koji je i:

a) napravio recept za teniske kolačiće               

b) proizvodio i prodavao tenisku opremu širom sveta                

c) prvi put naglas opsovao linijskog sudiju                    

 

 

9. Sve do 1933. godine, tenis se igrao u dugim bijelim pantalonama (muškarci) i dugim suknjama (žene), a onda su, na našu radost, šorceve i seksi suknjice uveli:

a) Francuzi                   

b) Britanci                    

c) Amerikanci               

 

 

10. Prvi pobednik, tačnije pobednica jednog međunarodnog turnira u tenisu bila je 1905. Amerikanka:

a) Mej Saton                

b) Monika Seleš                       

c) Jill Sanders  

 

Tačni odgovori (1a, 2b, 3c, 4b, 5c, 6b, 7b, 8b, 9c, 10a).

 

Ukoliko imate manje od 5 tačnih odgovora najbolje bi bilo da odmah batalite ovu priču i nastavite sa igranjem igrica.

 

Start

 

Sad kad imate neophodnu teorijsku osnovu, vreme je za akciju. Prvo što će vam trebate je oprema odnosno:

 

Reketi

 

Osnovna oprema u tenisu je reket. Bez njega ne možete igrati, osim ako nemate želju da oživite drevnu veštinu šamaranja loptice ili da vežbate pimplovanje. Kada birate reket, u konsultaciji sa svojim skupo plaćenim instruktorom, utvrdite koji grip (prečnik drške reketa) vam najbolje leži, kako ubojitim forhendom ne biste lansirali reket u tribine, što bi vas propisno izblamiralo. Ne bi bilo loše da potražite i neki model s boljom apsorpcijom vibracija. Od kompanija koje prave dobre rekete izdvajamo sledeće: Wilson, Prince, Yonex, Pro Kennex, Dunlop, Head, Slazenger, Tecnifibre, Völkl ili Babolat. Pa makar visio na zidu dnevne sobe, kao trofej.

 

Patike i čarape

 

Izbor odgovarajuće obuće može da se pretvori u veliku glavobolju. Nije dovoljno samo uleteti u radnju i pazariti firmirane patike, već treba voditi računa o udobnosti i konstrukciji kalupa, od koga zavisi opterećenje prilikom ekstremnih opterećenja kojima se izlažu stopala i skočni zglobovi tenisera. Takođe, od patika zavisi da li ćete po terenu leteti poput Džordana u zlatnim godinama ili ćete se vući kao prebijena mazga, trošeći mnogo više energije nego što je potrebno. Izbor brenda nije problematičan – tu su: Puma, Adidas, Nike, Asics, Brooks, Mizuno, Reebok, Ryka, Saucony, New Balance, K-Swiss, Sketchers, Converse, Stride Rite, Fila, Yonex….

 

Džaba dobre patike ako su vam čarape truba. Preporučujemo neke namenjene baš tenisu. Osim što pružaju potrebnu udobnost, ove čarape imaju i zaštitnu ulogu, jer na tvrdim podlogama efikasno amortizuju udarce, dok ređe tkanje u predelu prstiju umanjuju trenje kože pri naglim pokretima.

 

I šta sad?

 

Potrošili ste pravo bogatstvo na rekete, patike, torbe i belu garderobu i pitate se šta sada! Stvar je veoma jednostavna. Ukoliko planirate da od vašeg klinca napravite budućeg šampiona najbolje je što ranije ga upisati u neku od proverenih škola tenisa. Pravi talenat će se pokazati i na drugim mestima. Drugo rešenje je da odvojite oko 20 evra po času za privatnog trenera. Tu je preporuka najbolja reklama, a ako nemate nikoga ko bi ruku u vatru stavio za svog teniskog trenera prošetajte se do nekog poznatog terena (Kalemegdan, 25. Maj, Partizan ili Banjica) i lako ćete pronaći idealnog učitelja. Ne zaboravite da je upornost najvažnija, a tenis se ne uči preko noći i potrebne su godine vežbe da bi došli do solidnog nivoa igre. Vidimo se na terenima! Ili na nekom Grand slam turniru ako u vama čuči pravi šampion!

3 KOMENTARI

Comments are closed.