“Tokom sunčanih dana ljudi su bolje raspoloženi, a istraživanja pokazuju da manjak prirodnog svetla ozbiljno utiče na to kako ćemo se osećati,” kaže psiholog, specijalistia za san i spavanje Chireal Shallow.

Nedostatak prirodnog svetla najviše primećujemo upravo u danima neposredno nakon promene i pomeranja kazaljki. Problemi sa spavanjem, razdražljivost ili osećaj neobjašnjive tuge kojoj ne možemo da odredimo pravi uzrok, su sigurni znaci da jesen i zima nepovoljno utiču, piše Mirror.

Tokom letnjih meseci sunčeva svetlost podiže nivo serotonina, odnosno hormona sreće. Tokom zime telo proizvodi više melatonina, hormona koji izaziva pospanost, što može da izazove loše raspoloženje.

“Opšti osećaj nelagodnosti i praznine dodatno intenzivira činjenica da zimi manje vremena provodimo u prirodi, baveći se sportom, manje čak i izlazimo da bismo se videli s prijateljima”, kaže dr Shallow.

Jedan od najjednostavnijih načina da pomognete sebi je da budete fizički aktivniji. Ako ne znate kako, evo dobrih saveta.

Izađite iz javnog prevoza stanicu ili dve ranije i hodajte žustrim korakom do posla, fakulteta ili kuće. Vežbanje je jedan od prilično efikasnih načina za ublažavanje lakih ili srednje teških simptoma depresije. Prošetajte posle večere umesto da gledate televiziju.

Ako imate mogućnosti premestiti radni sto bliže prozoru.

Variranje serotonina koje se tako negativno odražava na naše raspoloženje, cikluse spavanja i radnu sposobnost može se rešiti izbalansiranom ishranom.

Ne potcenjujte značaj ugljenih hidrata i ne izbacujte ih iz ishrane. Ljudi često zanemaruju njihovu vrednost jer ih automatski povezuju s debljanjem. Ali oni su neophodni za pravilno funkcionisanje organizma, a brojne studije dokazale su da pozitivno utiču i na raspoloženje.

Ugljeni hidrati ne samo da će utoliti glad, već će povećati i nivo serotonina u organizmu, pa ćete se odmah raspoložiti, osećajući se zdravije i sretnije. Dobar izvor zdravih ugljenohidrata su mleko, sir, hleb, makarone.

Voće je takođe jako važno za postizanje dobrog raspoloženja. Ne samo da je ukusno i bogato važnim sastojcima, vitaminima i mineralima, već mnoge vrste voća podižu i nivo serotonina. Osim toga, neke voćke regulišu i nivo melatonina, hormona ključnog za dobar san, a poznato je da su problemi sa spavanjem čest izvor depresivnih stanja. Na proizvodnju serotonina direktno utiču šljive, ananas, banane i višnje.

Odličan izvor serotonina, što znači i dobrog raspoloćenja su i jaja, govedina, riba ćuretina.