Gradski ljudi su krenuli u prirodu i svako ko ima vikendicu, zaostavštinu od baka i deka ovog proleća sadi bašticu. I ne samo zbog rekreacije. Korona je donela neka nova pravila i više ništa nije kao što je bilo. Najavljuju se poskupljenja hrane, neki se plaše i nestašica. Ali oni koji budu vredni posadiće svoju bašticu.

Evo saveta šta sve treba posaditi i u kojim količinama da možete da prehranite porodicu.

Ako nemate velike površine za sadnju možete pripremiti sandučiće ili velike saksije i u njima takođe gajiti povrće. To je moguće i na terasi ili iza zgrade u kojoj živite ako ima slobodnog prostora. Dogovorite se sa komšijama i krenite na posao.

Ako sadite na svojoj zemlji evo kolika površina je potrebna.

Potrebno vam je oko 50 kvadrata za jednu osobu da bi bašta mogla da je prehrani. To pomnožite sa brojem članova domaćinstva i eto kolika bašta mora da bude da biste imali dovoljno povrća za porodicu.

Neke biljke traže veće površine a druge su zadovoljne malim parcelama. Zato dobro pročitajte uputstva pre sadnje svake biljke, koja se nalaze na kesicama u koje su upakovane biljke. Ili se raspitajte kod prodavca a možete i na internetu da nađete korisne savete od iskusnih povrtara.

Veoma je važno da posadite razne vrste biljaka.

Ugljeni hidrati su važni zato posadite pasulj, krompir, kukurus, tikvice, grašak.

Proteina ima u orašastim plodovima ali ako ih nemate na svojoj zemlji, dobro je opet imati pasulj, soju.

Vitamina raznih ima u mnogobrojnim biljkama pre svega onim zelenim. Posadite spanać, brokoli, kelj, kupus.

Važno je imati crni i beli luk, šargarepu.

Važno je imati i neku voćkicu ali ako nemate jabuke, trešnje, dunje posadite bundevu, lubenicu, maline, kupine.

Između lejica sa povrćem dobro je posaditi i zbog insekata i zbog lekovitoste začinske i ukrasne biljke, poput nevena, bosiljka, ruzmarina, timijana…

Dakle, isplaniratjte šta ćete posejati vodeći računa da sejete ono što svi vole da jedu. Napravite plan sadnje, odredite svakom semenu njegovo mesto.

Vodite računa da imate i dovoljno vode u blizini, jer preko leta morate dobro zalivati biljke.

Kada sve posađeno vodite računa o insektima i da li su se neki naselili na vaše biljke i jedu ih, što nikako ne bi bilo dobro. Neke će da pobegnu od vode u kojoj je odstojala kopriva, pepeo mnogima nije po volji. Druge neće voleti rastvorenu sodu bikarbonu a mnoge ne vole miris začinskih biljaka. Ne bi bilo dobro koristiti raznovrsne preparate kako bi oterali grabljivce. Kad već sadite svoju bašticu neka sve zdravo.

Čeka vas lep i naporan posao, ali kad sve sazri uživaćete u svojim biljkama a doneće i veliku uštedu. Uživajte u planiranju, sadnji zalivanju, rastite zajedno sa svojom bašticom. Budite ponosni i razmenjujte iskustva.

Više o tome kako pripremiti zemlju i kako posaditi baštu kliknite na linku.