Švajcarska industrija satova se prvi put javlja sredinom 16. veka u Ženevi. U to vreme, veliki satovi u kulama, stoni i zidni satovi koji su se koristili po kućama ali i satovi za nošenje su se već proizvodii u Evropi, uglavnom u severnom delu Italije, južnom delu Nemačke i Francuske. Švajcarska nije bila poznata po njima. Ali u 17. veku proizvodanja satova u ovim područjima je postepeno slabila i početkom 18. veka, Ženeva je postala jedan od važnih centara provodnje satova.

Evo kako se to desilo i zašto se proizvodnja satova toliko razvila u Ženevi?

Reformacija koja se desila u Zapadnoj Evropi u 16. veku imala je veliki uticaj na časovničarski zanat. Trebalo bi da znate da je Reformacija 1517. godine bila verska revolucija koju je pokrenuo Martin Luter, a protiv doktrina i praksi srednjovekovne crkve (sada se prisetite lekcija iz istorije u školi). Pokret se brzo proširio celom Evropom i 1541. Džon Kalvin je započeo promenu i ženevskog drušva. Istovremeno u Francuskoj, konflikt između francuskih protestanata (Hugenoti) i katoličke crkve je prerastao u oružani sukob, poznat i kao Francuski verski ratovi (1562- 1598). Rat se završio tako što je kralj Francuske proglasio Edikt Nanta koji je Hugenotima garantovao slobodu veroispovesti. Ipak, tokom borbi mnogi Hugenoti su napustili Francusku bežeći od verskih progona. Mnogi od njih su prebegli u Kalvinovu Ženevu, a dobar deo njih su bili proizvođaći satova. 

Ženeva je u to vreme bila poznata po odličnim zanatlijama, posebno zlatarima. Ali, Kalvinove reforme su regulisale i život ljudi, recimo bilo je zabranjeno nošenje nakita. Tako su se zlatari i draguljari u Ženevi našli u problemu. Polako su se okrenuli pravljenju satova uz pomoć Hugenota koji su imali tehniku, dok su zlatarske veštine Švajcaraca bile presudne za časovničarski zanat.

Do kraja 17. veka broj časovničara u Ženevi je rastao, ali i postao uređeniji. Ubrzo su Kalvinovi propisi postali lakši, ali su švajcarski časovničari već nadaleko postali poznati po svojoj veštini i lepoti satova koje su pravili.

U 18. veku trgovina satovima se širila preko planina širom Evrope, da bi vek kasnije počelo pravljenje komplikovanih mehanizama. Recimo onih koji se sami navijaju, sa kalendarima, hronometara… a Švajcarska se definitivno utvrdila kao lider u proizvodnji satova na svetu.