Naš poznati lingvista i akademik Ivan Klajn kaže da ćirilica postaje arhaično pismo.

On kaže da ne iznenađuju poslednji podaci koji pokazuju da 47 odsto stanovnika Srbije piše latinicom, napominjući da je proces "odumiranja" ćirilice počeo još 1918. "Bila je zajednička država gde se u većini koristilo latinično pismo. Taj trend se proširio i na Srbiju, a nastavio i posle Drugog svetskog rata. Poslednja istraživanja pokazuju da učenici u srednjoj školi danas više koriste latinicu. Ona je potrebna za engleski, latinski, matematičke i hemijske formule. Još važnije, koristi se u radu na računaru i kucanju SMS poruka", smatra Klajn.

"Na privatnu upotrebu pisma se ne može uticati. Ali, ako se ovakav trend nastavi, ćirilica će postati arhaično pismo", naglašava Klajn za "Danas".

"U školi je latinica u prednosti. Ne može se zabraniti učeniku da u svojoj svesci koristi jedno ili drugo pismo – oba su zvanična. Ćirilica je obavezna samo pri izradi pismenog zadatka iz srpskog, ili ako pojedini profesor insistira na ćirilici – a to su uglavnom ‘srbisti’. Moje mišljenje je da bi ćirilica trebalo da bude više zastupljena. Đaci su obrazovaniji ako znaju i jedno i drugo pismo", kaže profesorka srpskog jezika i književnosti Katarina Đurić Pešić.

Inače ćirilicom se još jedino više piše u regionu istočne i južne Srbije. U svim ostalim regionima preovlađuje latinica. Posebno je izražena njena ‘prevlast’ u Beogradu. Ovde latinicom češće piše čak 61,6 odsto stanovništva. Koliko tehnološki napredak utiče na korišćenje jednog ili drugog pisma možemo primetiti ako posmatramo korisnike interneta. Čak 28,5 odsto njih koriste više latinicu od ćirilice, dok ispitanici koji nisu na internetu daju prednost ćirilici.

U savremenom svetu komunikacije, bez latinice se ne može, zaključuju domaći stručnjaci.