Međunarodni tim astronoma je otkrio novu galaksiju. Ništa čudno. Ali čudno je što je ona toliko drugačija od svega do sada da uopšte ne bi ni trebalo da postoji.

Malena galaksija je nastala oko 700 miliona godina posle Velikog praska, ali je toliko puna prašine da je to praktično nemoguće.

Što je dosta neobično pošto svemir u početku nije imao prašinu, koja je ključna za formaciju planeta i drugih čvrstih tela, objašnjava Daniel Marrone sa University of Arizona.

Posle Velikog praska Univerzum se sastojao samo od vodonika i helijuma.

Gasovi nastali u Velikom prasku su formirali prve zvede, što je dovelo do težih elemata, među njima su ugljenik, silikon i kiseonk. A kada bi se umrle sve te elemente su oslobađale  svemir.

Tako su formirani oblaci svemirske prašine.

U celoj priči je čudno što su se prve zvede već formirale i umrle kada je galaksija nazvana A1689-zD1 nastala. Dakle, tada je Univerzum bio praktično bez prašine pošto se ona grupisala u velikim i sjajnim galaksijama.

A pošto je ovo malena grupa zvezda, potpuno je neverovatno da je prikupila doliko prašinice.

Naučnici će sada pokušati da pronađu i druge slične galaksije kako bi otkrili o čemu se radi.