Samo nemojte odmah da počinjete sa onom pričom da li je Dan Zaljubljenih ili Sveti Trifun. Neka svako slavi šta hoće.

Ali, sigurno niste znali da Dan Zaljubljenih ima poprilično jezive korene? Iako niko ne zna kada i zašto je počeo da se slavi, mnogi istoričari se slažu da potiče iz Starog Rima i njihovih paganskih običaja.

Rimljani su imali feštu koja se održavala svake godine baš od 13. do 15. februara a u okviru koje su muškarci žrtvovali pse. Ili koze, ako im psi nisu bili pri ruci. Onda bi ih odrali a mlade devojke bi šibali kožom životinje. I same devojke su pristajale na to pošto se smatralo da će ih ovaj surovi običaj učiniti plodnim, objašnjava Noel Lenski, istoričar sa Univerziteta Colorado.

Takođe, istom prilikom je organizovana i ljubavna lutrija. Muškarci bi u posudu ubacivali imena devojaka koje im se sviđaju, a onda bi ih izvlačili slučajnim uzorkom. Parovi bi bili zajedno za vreme festivala, a možda i duže, ako im se učini da se dobro slažu.

To je bio početak, ali ima još važnih detalja iz istorije koji su nas doveli do Dana zaljubljenih kakvog ga danas poznajemo.

Zanimljivo je i da je Imperator Klaudije Drugi pogubio dva Valentina baš na 14. februar ali različitih godina. Onda je Katolička crkva u njihovu čast, taj dan proglasila praznikom. Otprilike u isto vreme, Normani su slavili Dan Galatina, koji je predstavljao ljubavnika žena. A Galatin i Valentin zvuče dosta slično, pa su se dva praznika tokom godina spojila, uz miks paganskih običaja starih Rimljana koji su podrazumevali malo romantičnog šibanja, ljubavnu lutriju, mrtve pse i sve ostalo po redu.

Kasnije, Šekspir je svemu dao romantičnu notu koja se definitivno proširila Evropom za vreme Srednjeg veka.

Na kraju, početkom dvadesetog veka, u sred industrijalizacije, kompanije su u Danu zaljubljenih otkrile sjajan način da se zaradi. Prvi proizvod napravljen baš za tu priliku su bile Hallmark čestitke. Posle su i drugi shvatili da je sve to odlična ideja. Tako se danas širom sveta potroši 18.6 milijardi dolara za poklone, zaključili su analitičari firme IBIS World. Što je pomalo ubilo romantičnu suštinu kakva je bila od Ssrednjeg veka.

“Da ljudi nisu hteli da kupuju Hallmark kartice, one se ne bi ni prodavale a Hallmark bi propao”, kaže sociološkinja Helen Fisher.

Tako da smo pomalo i sami krivi…