Ljudi su postali monogamni da bi zaštitili svoje potomstvo od drugih muškaraca, a to na kraju dovodi do inteligentnijeg potomstva, tvrde naučnici.
 
Timovi naučnika iz Londona, Mančestera, Oksforda i Oklanda su proučavali navike parenja kod majmuna, tačnije 230 vrsta primata i otkrili da će majke odložiti parenje dok doje i paze mlade. U nemonogamnim zajednicama, mužjaci rivali će pokušati da ubiju potomstvo da bi naterali ženku da ranije pristane na parenje.
 
Ipak, u društvima gde primati biraju svoj par i ostaju sa njim, mužjaci će pre brinuti o svom potomstvu i želeti da ga zaštite, što vodi do inteligentnije, zbrinute dece. Da li su muškarci evoluirali da bi izbegli spavanje sa ženama prijatelja?
 
Studija univerziteta u Misuriju je otkrilo da muškarci izgleda imaju evolucijsku averziju prema seksualnoj privlačnosti žena njihovih prijatelja. Istraživanje je otkrilo da nivo testosterona “odraslih muškaraca pada kada dolaze u dodir sa ženama bliskih prijatelja.”
 
Evolucijski, muškarci koji su konstantno izneveravali poverenje svojih prijatelja i ugrožavali stabilnost porodica su možda izazvali nedostatke kada je u pitanju opstanak čitave zajednice.
 
Zajednica muškaraca koji nisu verovali jedni drugima bi bilo ranjivije i osetljivije na napade i osvajanja. Cena reputacije nepoverenja bi pretegla u odnosu na dodatno potomstvo koje bi muškarci imali sa ženkama prijatelja. Naučnici veruju da ovo omogućava “konkulzivni dokaz” da je zaštita mladog potomstva glavni rezlog zbog koga postoji monogamija kod ljudi.
 
Istraživači su napravili porodično stablo i prešli evolutivne veze milion puta uzduž i popreko da bi otkrili da su različita ponašanja evoluirala tokom vremena, i koje je to ponašanje evoluiralo prvo. Ovo im je omogućilo da pronađu “crtu evolucije”. Otkrili su da je veliki procenat mužjaka koji ubijaju potomstva vodilo od međusobnog parenja do monogamnih parova.
 
Potom, kada je utvrđena monogamna zajednica, očevi i majke su počeli da dele obaveze, umesto da samo žena brine o deci. Muškarac ostaje sa ženom da bi pazio i štitio decu. Takođe, on deli teret brige o deci što je vodilo do razvijanja kompleksnijeg inteligentnijeg mozga kod potomstva pokazuje studija. Razvitak mozga je skup i zahteva sporo sazrevanje i zato je bitna i uloga oca. Detinjstvo se produžava kao i razvitak mozga.
 
Ono što je zanimljivo kod ovih studija je to što se vraćamo u evolucionu prošlost da bismo razumeli faktore koji su važni za ono što nas čini ljudskim bićima.