Ljudima se sve smučilo i masovno daju otkaze. I ovaj trend je toliko značajan da su mnoge kompanije već u problemu.

Prema novoj anketi čak 69 odsto radnika planira da potraži novi posao u sledećih nekoliko meseci, a 24 odsto u sledećih tri do šest meseci.

Situacija u Evropi je manje dramatična od one u SAD zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti pa su radnici manje mobilni.

Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i posledicama. Karantin je doveo do toga da su ljudi usporili tempo i razmislili o svojim karijerama i životima.

I mnogo njih više ne želi da trpi loše uslove rada. Takođe, dovoljno ljudi ima ušteđevinu i može sebi da priušti da neko vreme ne rade.

Poslodavci zato paniče oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje da zadrže radnike i privuku nove.

Radnici iskorišćavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju da naprave bolji balans između privatnog i radnog života. To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vreme, brigu za porodicu i decu, hobije i rekreaciju.

Jedan aspekt “masovne ostavke” je i promena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenima da budu dislocirani iz kancelarija i rade od kuće.

Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta. Ljudi se sve više vraćaju da žive u malim mestima, podstaknuti mogućnosti rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živeti u skupim gradskim centrima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.

Velike promene zahvataju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuva, brine se za decu u kući (umesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju decu. Udeo Amerikanaca koji žele da rade duže od 62. godine pao je na 50,1 odsto, na najniži nivo od 2014. index, b92