Prenaseljenost je problem o kome političari ne smeju ni da govore. Ali naučnici misle da je to sve veći problem. Recimo zato što je svetska populacija prešla 7.3 milijardi, a prema projekcijama UN do 2050. će nas biti 9.7 milijardi. Za još 50 godina broj će dostići 11 milijardi.

Samo koliko ljudi naša planeta Zemlja uopšte može da izdrži? Po pitanju prostora i resursa – hrane, vode i energije. Bez kojih ni nema života.

“Nije samo broj ljudi na planeti problem – problem je broj potrošača, nivo i priroda njihove potrošnje”, ističe David Satterthwaite, stariji član Instituta za razvoj i okolinu u Londonu.

Dakle teško je predvideti koliko ljudi naša planeta može da izdrži. Uz veliku potrošnju i bahatost to sasvim jasno nije veliki broj.

“Znamo da gradovi u zemljama sa niskim prinosima imaju emisiju od jedne tone CO2 godišnje po osobi. Gradovi zemalja sa velikim prinosima imaju između šest i 30 tona emisija CO2 godišnje po osobi”, ističe Satterthwaite.

To znači da građani bogatijih zemalja imaju znatno veći ekološki otisak na našu planetu od ljudi koji žive u siromašnim zemljama.

Dakle nije problem u rastu populacije samom po sebi, već je problem u još bržem porastu globalne potrošnje i konzumerizma.

Naučnici zato ističu da je ključno pitanje kako želimo da upravljamo našim društvom i u kom pravcu želimo da se razvijamo.

Takođe, moguće je da će nove tehnoligije dovesti do većih održivih ljudskih populacija. Možda bi deo populacije mogao i da kolonizuje Mars, smatraju naučnici.

Ipak, svi se slažu da je potrebno da pod hitno menjamo naše navike i kulturu ako planiramo da Zemlja ostane fino mesto za život.