Danas, 7 novembra obeležava se tačno sto godina Oktobarske revolucije koja je donela teror za milione ljudi, gulage i političke neslobode za pola Evrope. Ali i besplatne stanove i obrazovanje, prve satelite i šahovske genije. Nešto kasnije, Sovjetski savez pod Staljinom je pobio mnogo ljudi, još više porobio, ali i spasao svet od Hitlera.

Oktobarska revolucija bila je prvi svetski pokušaj direktne primene marksizma u jednoj zemlji. Radnička klasa sa dna društva počela da gradi zemlju po svojoj meri.

Ipak, vođa Oktobarske revolucije Vladimir Iljič Lenjin je ignorisao glavnu Marksovu tvrdju da se socijalizam, kao niža faza komunizma, može ostvariti samo u visokorazvijenim kapitalističkim zemljama. A carska Rusija, na čijem je pepelu Lenjin krenuo da gradi komunističko društvo budućnosti, bila je polufeudalna zemlja neobrazovanih seljaka.

Sve je počelo kada se začuo pucanj sa krstarice Aurora, usidrene u Petrogradu (kasnije Lenjingrad, danas Sankt Peterburg), koji je označio početak boljševičkog ustanka.

Sve što se dešavalo posle toga, promenilo je čitavu istoriju 20. veka.

Revolucija se inače dogodila 25. oktobra po julijanskom kalendaru koji se tada koristio u Rusiji, odnosno 7. novembra po gregorijanskom, pa zato i naziv Oktobarska.

Oktobarskom revolucijom sa vlasti je zbačena carska dinastija, dok su zemljom zavladali komunisti. Ubrzo će Rusija postati Sovjetski savez, odakle će se komunizam širiti po svetu. Sa mračnim posledicama ovih događaja suočavamo se i danas.

Šta se dalje dešavalo i kako su ubijeni Romanovi pročitajte na ovom linku.

Još o Sovjetskom Savezu imate ovde.

A ovde imate još o Hladnom ratu.

Ovde su slike iz vremena SSSR.

Ovde je priča o tome kako je ubijen Raspućin i njegova veza sa revolucijom.