Pre trideset godina dogodila se katastrofa u nuklearnoj elektrani u Černobilu. Iako se nalazila u Ukrajini, najveće posledice osetila je Belorusija, pošto se Černobil nalazi vrlo blizu granice.

Gotovo četvrtina države bila je kontaminirana visokom radijacijom čije posledice stanovništvo i danas oseća.

Zato bi bilo za očekivati da Belorusija vodi računa o opasnostima nuklearne energije.

E pa ne baš.

Režim Aleksandra Lukašenka gradi svoju prvu nuklearnu elektranu. I čini se da to radi izuzetno loše.

Nuklearka se nalazi u mestu Astravets u blizini granice sa Litvanijom i to samo 50 kilometara od glavnog grada Viljnusa.

Još nije ni počela da radi, a već su uočeni brojni sigurnosti problemi. Tako je gradnja elektrane obeležena brojnim incidentima, piše Guardian. Recimo, prošlog meseca je ispala ogromna, 330 tona teška reaktorska posuda, za koju lokalni aktivista Nikolaj Ulašević tvrdi da je pala sa visine između 2 i 4 metra.

Ako niste znali, rektorska posuda okružuje samo jezgro reaktora i vrlo je bitno da bude sasvim čitava i bez oštećenja.

Belorusko ministarstvo energije potvrdilo je da su imali “hitnu situaciju” na gradilištu i da je posuda ispala. Ali ruska državna kompanija Rosatom koja gradi nuklearku totalno ignoriše probleme. Po njihovom viđenju, reaktorska posuda spremna je instalaciju čim nadležni daju odobrenje.

Ipak, beloruski ministar za energiju Mikhail Mikhadyuk je u međuvremenu kazao da je instalacija odložena zbog dodatnih sigurnosnih provera.

Naravno, najviše se brinu Litvanci koji za razliku od Belorusije imaju slobodne medije. Njihov ministar inostranih poslova Linas Linkevicius upozorio je da je nedostatak transparentnosti prilikom gradnje zabrinjavajuć.

“Ovi incidenti, koji se često dešavaju, a kojima zbog nedostatka transparentnosti saznajemo iz drugih izvora, i to obično prekasno… oni ne smeju da se dešavaju. Poslednji incident u kome je potencijalno oštećena rekatorska posuda je vrlo, vrlo opasan.”

Pre toga, na gradilištu se srušio i jedan deo nove građevine. Šefovi su navodno naredili radnicima da izliju previše betona, kako ne bi kasnili sa rokovima. Zvaničnici su i tada pokušali da prikriju probleme ali su tek posle mesec dana potvrdili incident.

A sve to podseća na scenario iz Černobila.

Litvanska predsednica Dalia Grybauskaite je zbog svega upozorila da će tražiti od međunarodne zajednice da blokira puštanje u pogon elektrane, ako se detalji procesa ne učine javnim i ne garantuju sigurnost elektrane u skladu sa međunarodnim standardima.

1 KOMENTAR

  1. Kada je građena nuklearka Krško u Sloveniji parogenerator se prevrtao niz strminu u rejonu Delnica. Ni danas niko ne obraća pažnju na oštećenje istog ali mediji pišu tamo šta se događa po svetu. Šta je sa vodom koja dolazi iz nuklearke Krško i prolazi kroz Beograd nikada nisam pročitao. Nuklearka Krško popdigla je temperaturu vode Save za 6 stepeni a možda i više. Zato i nema tolikih hladnih zima kao što je bilo…..

Comments are closed.