Pre tačno 70 godina, 6. juna 1944. godine dogodio se najvažniji dan u 20. veku.

 

Dan D!

 

Tada je počela saveznička invazija u Normandiji, oslobađanje Evrope i pobeda fašizma u Evropi.

Planiranje najveće invazije ikada je počelo ranije, još 1943. godine, dok su mesecima pre same operacije saveznici izveli više lažnih pomeranja trupa kako bi zavarali Nemce.

Evo zašto je Dan D bio neophodan i zašto je toliko značajan.

Posle pada Francuske u junu 1940. godine, nekih 338,000 vojnika se evakuisalo u Britaniju. Nemci su praktično osvojili celu Zapadnu Evropu a onda otvorili istočni front napadom na Sovjetski Savez. Staljin je tražio da se pod hitno otvori zapadni front kako bi otežali posao Nemcima. Ali, čak i uz pomoć Amerike, Britanija nije imala dovoljno snaga da tako rano započne borbu za oslobođenje Evrope.

Umesto toga, zapadni saveznici su započeli manje operacije u Mediteranu i Africi.

A onda je došla na red i Francuska, kao i konačno oslobođenje Evrope u operaciji Overlord.

Razmatrana su četiri mesta za invaziju: Bretanja, poluostrvno Kotentin, Normandija i Pas de Calais.

A pošto su Bretanja i Kotentin poluostrva, postojala je mogućnost da Nemci odseku savezničke trupe u samom početku zbog čega su one odbačene.

Pas de Calais je najbliža tačka Evrope i Britanije, pa su Nemci smatrali da će invazija biti upravo tu zbog čega je ovaj region i bio najbolje branjen.

Ipak, saveznici su odabrali Normandiju.

Invazija je trebalo da počne 1. maja. General Dvajt Ajznehauer je bio izabran za komandanta vrhovne komande, dok je general Bernard Montgomeri vodio 21-vu Armijsku grupu koja je podrazumevala sve snage za iskrcavanje.

Operacija Overlord je uspela između ostalog i zbog toga što je nemačko vođstvo bilo potpuno iznenađeno iskrcavanjem u Normandiji.

Pre početka invazije, saveznici su pokrenuli i Operaciju Telohranitelj, koja je trebalo da zavara Nemce o datumu i mestu iskrcavanja. Radio komunikacijom su stalno prenošene lažne informacije o napadu na Norvešku i iskrcavanju u Pas de Calais. Čak i posle Dana D, ova ombana je nastavljena sve do 6. jula, pa su Nemci bili uvereni da će glavni napad uslediti kasnije i da će zaista biti u Pas de Calaisu.

Pre početka operacije, mnogi nemački radari su uništeni. Mala grupa britanskih specijalaca iz odreda SAS je poslata kako bi zavarala Nemce noć pre napada. Istovremeno iz aviona su ispuštane metalne folije kako bi zavarali radare. Nemci su pomislili da se konvoj brodova približava.

I približavao se. Ali na sasvim drugom mestu. U Normandiji.

Dan D je najveća vojna operacija izvedena u istoriji civilizacije u jednom danu. Čak 5.000 vozila je učestvovalo, dok se 160.000 vojnika iskrcalo prvog dana. U sledećih mesec dana stiglo ih je još 875.000.

Saveznici su 6. juna izgubili oko 12.000 ljudi. Nemci samo 1.000.

Po planu je trebalo prvog dana osvojiti Carentan, St. Lô, Caen i Bayeux. Dok je sve plaže gde su se vojnici iskrcali trebalo povezati u širini od 16 kilometara. Ni jedan cilj nije ostvaren.

Ipak, dobra priprema, podrška iza neprijateljskih linija od strane Francuskog pokreta otpora i Nemci koji nisu na vreme shvatili šta se dešava su bili dovoljni da Dan D ostane upamćen kao početak kraja Drugog svetskog rata.

Inače Hitler je 6. juna 1944. bio u Obersalcbergu, a o invaziji je obavešten tek satima kasnije, ujutru oko 10 sati, pošto se niko nije usudio da ga probudi. Pre toga je popio pilule za spavanje.

A onda se obradovao i rekao: ”Vesti ne mogu biti bolje! Englezi su konačno tamo gde možemo da ih pobedimo."

Saveznici su toliko uspešno obmanuli Nemce da je čak i bezbrižno Romel napustio Pariz i otišao u Nemacku da proslavi sa ženom njen pedeseti rođendan.

 

Pobeda nad fašizmom je otvorila i put za drugačiju Evropu. Amerika je ogromnim paketom pomoći, Maršalovim planom, omogućila brzu obnovu. Čak i za razorenu Nemačku. Francuska i Nemačka su viševekovne sukobe ostavile iza sebe, a već 1950. godine osnovana je Evropska zajednica za ugalj i čelik koja predstavlja početak stvaranja Evropske Unije koja danas ima 28 članica. Evropskoj porodici se i Srbija ubrzano približava.

 

photo: wikimedija, Chief Photographer’s Mate (CPHoM) Robert F. Sargent