Oni su velikani istorije koji su promenili svet. O njima se uči na časovima istorije. Ali, jednu stvar su zaboravili da vam kažu. Možda nikada nisu postojali.

7. Šekspir

Genijalna dela ovog pisca i danas su referenca. Postoji čak i Šekspirov portret, mada niko nikada nije uspeo da dokaže da je to zaista on na njemu. Što i nije čudno pošto su mnogi istoričari ubeđeni da je “Vilijam Šekspir” bio samo pseudonim druge osobe. Ni danas se ne zna gde je Šekspir naučio da piše, kako je znao toliko o zakonu, politici i istoriji, a u njegovom testamentu se ne spominju ni predstave ni soneti, koji bi ovom velikanu trebalo da budu najvažniji.

Zapravo je verovatno da je poznata dela napisao grof od Oksforda, Edvard de Vere. A on, kao pripadnik aristokratske klase, nije želeo da bude dovođen u vezu sa “nižim” vrstama umetnosti, kao što je bilo pozorište. Zato su Vereovi pratioci, kada je grof umro, najverovatnije potpisali njegova dela imenom nekog neznanca koji je umro godinama ranije.

6. Robin Hud

Legendarni engleski narodni heroj, koji je harao Šervudskom šumom, poznat je po pljačkanju bogatih i davanju novca siromašnima. Reč je svakako o fikciji, ali se postavlja pitanje da li je Robin Hud zaista postojao? Za sada nije poznato da li je neka stvarna ličnost poslužila kao inspiracija za poznatu legendu, da li je reč o kombinaciji nekoliko elemenata preuzetih iz različitih istorijskih izvora, ili su priče potpuno izmišljene. Problem identifkacije dodatno komplikuje činjenica da su u vreme najveće popularnosti priča o Robinu Hudu, u 13. i 14. veku, mnogi engleski razbojnici počeli sebe da nazivaju tim imenom. Tako da je izgleda postojalo mnogo Robina. Ali verovatno ni jedan nije bio pravi.

5. Marija Magdalena

photo: Stanislav Traykov

Čovečanstvo već vekovima slavi dve velike Marije – Bogorodicu i Magdalenu. Prva je rodila Isusa Hrista, a druga je bila prostitutka koja je od Isusa zatražila oproštaj za svoje grehe. Međutim, BBC navodi da ne postoji jedan jedini dokaz za ovo uverenje. Marija Magdalena u Bibliji nikad nije opisana kao grešnica, već kao dobra žena koja je oprala Hristove noge. “Independent” iznosi znatno radikalniju ideju: da je Marija bila Isusova supruga. Naime, u tekstu “Izgubljeno jevanđelje”, starom 1.500 godina, tvrdi se da njih dvoje ne samo da su bili venčani, već i da su imali dete. Prema ovoj alternativnoj istoriji, Devica Marija je zapravo Marija Magdalena – Isusova žena, a ne Isusova majka. BBC navodi da je lik Magdalene najverovatnije pomešan sa drugom biblijskom Marijom (Martinom sestrom) i neimenovanom prostitutkom.

4. Kralj Solomon

Prema Starom zavetu, kralj Solomon je iz svojih rudnika, za koje neki veruju da još postoje, sakupio 500 tona čistog zlata, i ceo život je bio okružen velikim bogatstvom. Britanski istoričar Ralf Elis, međutim, tvrdi da Solomonovi rudnici nikada nisu ni postojali. I ne samo to. Elis kaže da sam Solomon nije bio kralj Izraela, već egipatski faraon, a da je cela priča o legendarnom kralju samo “pogrešno interpretirana”. Prema njegovim tvrdnjama, u pitanju je faraon Šošenk I, koji je vladao Egiptom i Izraelom krajem 10. veka pre naše ere. Elis veruje da su vladari iz okruženja pljačkali kraljevske grobnice u Dolini kraljeva u Egiptu i blago poklanjali Solomonu u znak poštovanja i da bi sprečili eventualne napade. Istoričar takođe veruje da su faraoni bili “neprihvatljivi” za kasnije biblijske autore, koji su napisali altrenativnu verziju kako bi stvorili “čistog izraelskog heroja”.

3. Homer

Uprkos popularnosti Homerovih kapitalnih dela – Ilijade i Odiseje, o ovom piscu zna se vrlo malo. Štaviše, smatra se da Homer nije autor ovih priča, već da je prva osoba koja ih je ikada zapisala. One su, navodno, nastale oko 1.000 godina pre nego što je Homer rođen. Pojedini autori navode da Homer nije bio slep, dok drugi tvrde da je poznati pisac zapravo bio – žena.

Ipak, najverovatnije je Homer samo simbol za pesnika antičke grčke i da su njegova dela zbirke mnogih autora.

2. Isus Hristos

Američki književnik Dejvid Ficdžerald veruje da je sakupio prilično jake dokaze da Isus Hristos nikada nije postojao. Autor u svojoj knjizi iz 2010. godine tvrdi da se Isus ne spominje ni u jednom istorijskom izvoru u doba kada je živeo, a svoje tvrdnje potkrepljuje ukazivanjem na brojna nepoklapanja činjenica u jevanđeljima po Marku, Mateji i Luki. Sumnju još više budi činjenica da su ona nastala nekoliko decenija posle navodne Hristove smrti. Ficdžerald je, međutim, otišao korak dalje, navodeći da najverovatnije nisu postojali ni apostoli, odnosno da su njihovim imenima kasnije obeležena jevanđelja kako bi delovala verodostojnije i ubedljivije. Hristos je, prema njegovom mišljenju, kombinacija pagansklih rituala i priča o drugim ljudima. Uprkos tome što se u brojnim izvorima navodi da je Hristos činio brojna čuda, niko za njega (osim njegovih učenika) nije čuo u narednih 100 godina, ističe Ficdžerald.

1. Miloš Obilić

Kako da vam kažemo, ali ne postoji ni jedno jedino verodostojno i nedvosmisleno svedočanstvo u istorijskim izvorima iz tog vremena o Milošu Obiliću. Čovek skoro sigurno nije ni postojao. A pošto nije postojao jasno je da on nije ubio Murata. Već se to desilo u metežu bitke. I Murat nije sedeo u šatoru nego je bio na konju. Sve to piše u istorijskim arhivama.

Takođe svi značajni učesnici bitke imaju svoju verziju priče. U Albanskim školama deca uče kako je Murata ubio albanski heroj Mileš Kopilići. Albanci su zaista učestvovali i borili se protiv Turaka i to je istorijska činjenica. Mađari imaju priču da je heroj njihov Mikloš. A čak ni mi sami nismo sigurni da li se taj navodni Miloš prezivao Obilić ili Kobilić.