Nuklearni rat, globalno zagrevanje, pandemija neke opasne bolesti… Sve su to potencijalne pretnje koje bi mogle da unište život na Zemlji pa i planetu samu. Ali ovde je reč o nečemu drugom. Naučnici su se ipak odlučili za drugih šest katastrofa koje bi mogle da nas zbrišu sa lica zemlje, ali na koje ne bismo mogli da utičemo ali baš ni malo.

1. Solarna oluja

Sunce nije mirno kako se čini. Ima jako magnetsko polje, a solarne oluje koje stvara, u sudaru sa Zemljinim magnetskim poljem, dovode po pojave Aurore Borealis. Najsnažnija magnetna oluja zabeležena je na Zemlji 1859. godine a poznata je kao Carringtonov događaj. U istoriji je bilo još sličnih događaja, ali manjeg intenziteta. Još veća i jača solarna oluja mogla bi imati smrtonosne posledice po ljude, a ne samo po različite komunikacijske i navigacijske uređaje.

2. Udar asteroida

Asteroidi su opasni, potvrđuje to i činjenica da su doprineli izumiranju dinosaurasa. Sunčevim sistemom kreće se mnoštvo takvih tela koja predstavljaju realnu opasnost za Zemlju i život na njoj. Naučnici razvijaju sisteme koji bi nas mogli zaštiti od manjih asteroida. Protiv onih većih smo bespomoćni. Sam udar verovatno ne bi u trenutku uništio planetu ali bi prouzrokovao velike cunamije, požare i druge prirodne katastrofe koje bi mogle uništiti ljudsku rasu.

3. Širenje sunca

Sunce će svoj život završiti za 7.72 milijardi godina. Tada će odbaciti svoju spoljnu atmosferu od koje će nastati planetarna maglina, a Sunce će završiti kao “beli patuljak”. Ljudska vrsta na Zemlji neće dočekati taj trenutak. Naime, kako će Sunce stariti tako će postajati sve veće, ali i hladnije. Stvoriće solarnu oluju koja će usporiti kretanje Zemlje, a kao rezultat toga, za oko 7.59 milijardi godina, naša planeta će se raspasti i nestati.

4. Lokalna eksplozija gama zračenja

Takve eksplozije prouzrokuju binarni zvezdani sistemi ili supernove, zvezde koje jednostavno eksplodiraju. Reč je o vrlo snažnim i moćnim eksplozijama koje ne traju više od nekoliko sekundi ili minuta. Radijacija od jedne takve eksplozije mogla bi da uništi naš ozonski omotač, izlažući ljude snažnom UV zračenju. Astronomi su detektovali jedan takav sistem WR 104 koji bi mogao da izazove takvu eksploziju. Udaljen je 5200 do 7500 svetlosnih godina što nije dovoljno daleko da bismo bili sigurni. Najgore od svega je što ne bismo ni znali da će se dogoditi. A u sledećem trenutku nas ne bi bilo.

5. Supernova

Supernova se događa kada zvezda dođe do kraja svog života, a u našoj galaksiji dešava se svakih 100 godina. Takve eksplozije češće su prema središtu Mlečnog puta, a Zemlja nije u tom delu pa je to dobar znak. Sledeća supernova mogla bi da bude zvezda Betelgez koja se nalazi u sazvežđu Oriona, udaljena samo 460 do 650 svetlosnih godina. Da bi njena eksplozija oštetila Zemljin omotač trebalo bi da bude udaljena najmanje 50 svetlosnih godina pa čini se da ipak ne predstavlja opasnost za ljude. Ali naučnici nisu sasvi sigurni.

6. Putujuće zvezde

Neka od zvezda lutalica na svom putu kroz Mlečni put mogla bi da dođe toliko blizu Sunca i Oortovog oblaka kometskih jezgra koji se nalazi na granici sunčevog sistema. To bi moglo da poveća šanse da neka od kometa krene prema Zemlji.

Zemlja je zaštićena heliosferom, koja nastaje delovanjem sunčevog vetra i štiti nas od kosmičkog zračenja, ali za 20 do 50 hiljada godina ona bi mogla da bude manje efikasna što će drastično pojačati klimatske promene i naterati ljudsku rasu da se bori za preživljavanje, piše Independent.