5. Zašto se ježimo?
 

photo
Sedite ispred računara baš kao sada i onda čujete nešto iza vas. I pomislite da možda baš iza vaših leđa stoji mala Japanka duge kose koja pada preko očiju. Koje su skroz crne. Da li ste već osetitili blago golicanje po vratu i rukama? O da, naježili ste se! To se dešava kada nam je hladno, ali i kada smo veoma srećni i nadahnuti. To može da se dogodi i u trenucima seksualnog zadovoljstva ili velikog straha.

A zašto?
 

tumblr: ju-on
Da li ste nekada videli mačku kada se razbesni? Ili bilo koju drugu krznatu životinju? E pa to vam je to. Kada se naježite, maleni mišići u vašoj koži će pokušati da podignu te ostatke vašeg krzna. Naravno, mi nemamo nikakvu korist od toga, ali zahvalite se evoluciji što je zaboravila da vam isključi tu opciju.

Inače, kod životinja je itekako važna ako vas zanima. Prvo, izgledaće veće pa i opasnije. I drugo biće im toplije. Sad nam je malo žao što nemamo to krzno.



> 7 modernih otkrića koje su zapravo izmislile drevne civilizacije
> Ovako ćemo izgledati za 100.000 godina
> 5 najpametnijih ljudi svih vremena

4. Grebanje po tabli


photo
Nokti po tabli. Ili nož po tanjiru. Nema goreg zvuka zar ne? Toliko ga mrzimo da bismo najradije odmah pobegli sa lica mesta i sakrili se negde. Ako ste zaboravili kliknite ovde pa se podsetite.

U jednom istraživanju ljudi su zvuk grebanja noktom po tabli ocenili kao najgori koji su ikada čuli. Odmah iza je trljanje stiroporom, zvuk zubarske bušilice i škripa vrata. I to nije slučajno!

A zašto?

Niko nije baš sto posto siguran, ali naučnici imaju teoriju. Grebanje noktom po tabli proizvodi identičnu frekvenciju kao i vrištanje makaki majmuna. E sada moramo da vam objasnimo zašto je to važno. Ljudi su živeli u grupama i stotinama hiljada godina su osluškivali prirodu i svet oko sebe. A makaki majmuni vole da upozore svoje sunarodnike kao i sve druge u okolini na opasnost koja se približava, recimo tigra. I tako smo evolucijom razvili baš veliko gađenje prema tom zvuku koji znači – OPASNOST, BEŽI!

Druga teorija je da je ovaj zvuk sličan vrištanju predatora koji su jeli naše pretke pa i u tom slučaju samo želimo da pobegnemo.

 

Šta god da je radije bismo slušali Zvezde Granda celo veče nego škripanje noktima. Dobro, možda je ipak bolja ideja da nas pojede tigar…

3. Treći kapak


photo
O da imate treći kapak. Svi, svi vi, ne samo onaj čudni dečko kome se niko ne javlja. Pogledajte u ogledalu vaše oči, e pa to crveno blizu nosa gde se skupljaju krmelji, to vam je treći kapak. Odnosno ono što je ostalo od njega.

Zapravo to vam je poluprovidna membrana koju i danas koriste ptice, reptili, ribe i neki sisari.

A zašto?

Životinjama služi kao zaštita. Recimo ajkulama od plena, ribama od prljavštine u vodi, a pticama kada hrane mlade i ne žele da im u oku završi mali kljun. Koristi i ako ste orao i baš vam se leti nekih 300 na sat. Psi i mačke imaju nešto razvijeniju membranu od vas i možete da je vidite dok spavaju.

Samo zahvalite se evoluciji što više nemate ove zaštitne vizire
, koji bi vam dobro došli dok vozite karting, bicikl ili se samo tučete jastucima sa dečkom/devojkom.

2. Pomeranje ušiju

Da li možete da pomerite uši? Ako možete, onda spadate u samo 15 posto ljudi koji i dalje imaju tu sposobnost. Ostali jok!

Danas ljudi koji ih imaju mogu da fasciniraju ortake iz škole i to je sve. Ali ranije nije bilo tako.

A zašto?

Većina sisara može da pomera uši po potrebi, odnosno u pravcu u kom žele. A to je veoma važno za male životinje koje nemaju dobru preglednost terena oko sebe. Zato što su, jelte, male! To je fino i kada neko stalno želi da vašu lobanju nakači iznad kamina. Da, ako ste jelen na primer. Naši daleki rođaci iz praistorije su imali razvijene mišiće kojima su mogli da pomeraju uši i osluškuju okruženje i opasnosti. A to je vremenom postalo nepotrebno, uglavnom zato što smo naučili da napravimo opasna oružja i svima pokazali ko je glavni.

1. Umnjaci i slepo crevno


photo
Ako još uvek imate slepo crevo i umnjake možete se smatrati srećnim! Imate oko 7 posto šanse da dobijete upalu slepog creva i 85 posto šansi da ćete izvaditi bar jedan umnjak. A obe stvari zahtevaju operaciju. Ne baš prijatnu stvar inače. Kao da je jedina uloga ova dva dodatka u telu da vam zagorčaju život.

A zašto?

Zato što su pra pra pra pra ljudi jeli više lišća nego vi. Umnjaci vam prave probleme zato što nemate dovoljno mesta u vilici za njih. Odnosno, napravljeni su kada su ljudima vilice bile nešto veće. A oni bili nešto ružniji, ali nećemo o tome. Odnosno, tada su zubići vaših predaka bili bolje prilagođeni žvakanju lišća i zeleniša. Ali onda smo prešli na meso pa je evolucija odustala od umnjaka. I ne sekirajte se, za nekih milion godina taj problem će sasvim nestati.

Što se tiče slepog creva naučnici, kao i obično, nisu baš skroz sigurni. Ipak, misle da je ono služilo za varenje toliko travuljake prepune celuloze. A pošto ni za to više nemamo potrebe taj deo je malo zakržljao i sada vam služi da vas pošalje u bolnicu kada vam to najmanje odgovara.

2 KOMENTARI

  1. Nije tacno da nam jezenje ne sluzi nicemu. Sluzi nam isto kao i zivotinjama, da zaustavi toplotu od napustanja tela i stopira hladnocu da prodre vise i jace u nase telo. Zato, kada se najezimo, skupljaju se krvi sudovi i zavrseci koji su kod dlaka njih potiskuju da se usprave (najeze) a tim skupljanjem krvih sudova se telo brani od hladnoce.

  2. Све еволуционистичке глупости… Слепо црево ничему не служи? Па ви мора да сте пали с крушке…

Comments are closed.