Kompanija Epson objavljuje rezultate svog Barometra klimatskih promena 50 dana pre početka 26. Konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promeni klime (COP 26) koja se u novembru održava u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje koje je Epson sproveo ukazuje na postojanje potencijalno štetnog raskoraka, odnosno nerazumevanja između trenutnog stanja klimatskih promena i onoga što ljudi vide kao eventualne katastrofalne posledice ovih promena. Ova anketa se bavi iskustvom i percepcijom klimatskih promena 15.264 potrošača iz Azije, Evrope i Severne i Južne Amerike.

Podaci Barometra klimatskih promena su vremenski ograničeni jer je kompanija Epson želela da predstavi rezultate pre konferencije COP 26 u cilju podizanja svesti u javnosti o uticaju klimatskih promena i da utiče na donošenje drugačijih poslovnih odluka, kao i na bolju informisanost samih donosilaca odluka.

Nedostatak realne procene: optimizam naspram dokaza

U anketi su učestvovale osobe iz Australije, Brazila, Francuske, Indonezije, Italije, Japana, Južne Koreje, Kine, Nemačke, SAD, Singapura, Španije, Tajvana i Velike Britanije. Upitana da iznese svoje mišljenje o sposobnosti čovečanstva da se tokom svog života izbori sa klimatskom krizom, gotovo polovina ispitanika (46%) kaže da su „veoma” ili „donekle” optimistični po tom pitanju. To je daleko veći broj u poređenju sa 27% ispitanika koji kaže da su veoma ili donekle pesimistični.

Najčešći razlozi za ovoliki optimizam su sve veća javna svest o klimatskim promenama (32%), verovanje da će nauka i tehnologija pronaći adekvatna rešenja (28%) i prelazak na obnovljive izvore energije (19%). Na globalnom nivou, 5% ispitanika uopšte ne veruje da postoji vanredna klimatska situacija, u čemu prednjače ispitanici iz SAD (11%), Nemačke (7%) i Velike Britanije (6%).

Prema izveštajima Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), za neke klimatske promene koje su posledica ljudskog delovanja biće potrebno nekoliko hiljada godina da se stvari vrate u prvobitno stanje1, a kada uzmemo u obzir seriju događaja na globalnom nivou, uključujući mesec jul2 sa najvišom ikad izmerenom temperaturom, požare3 u Evropi, Severnoj Americi i Aziji, kao i poplave4 u Kini, Kolumbiji i Nemačkoj, zaključci Epson Barometra klimatskih promena ukazuju na pobedu optimizma nad činjenicama i štetan nedostatak realne percepcije o klimatskoj situaciji.

Hening Olson, direktor sektora za održivost u kompaniji Epson Europe, kaže: „Budući da se ova vanredna klimatska situacija odvija pred našim očima, stvarno je zabrinjavajuće da toliko mnogo ljudi nije u stanju da je vidi i prepozna, a jedan broj ljudi čak i aktivno poriče da tako nešto postoji. Ovo je upozorenje svima – i vladama i kompanijama i pojedincima – da moraju hitno da se probude i sarađuju tako da se na konferenciji COP 26 donesu odluke i podstaknu aktivnosti neophodne za ublažavanje krize izazvane klimatskim promenama.”

Provera stvarnosti: razumevanje naspram aktivnosti

Rezultati istraživanja predstavljeni u Barometru ukazuju da je optimizam možda rezultat nemogućnosti prepoznavanja klimatskih promena, pa zato tako mnogo ljudi ima optimističan stav. Oko tri četvrtine ispitanika uviđa vezu između klimatskih promena i sve viših temperatura na globalnom nivou (77%), ekstremnih vremenskih uslova (74%) i požara (73%). S druge strane, tek je polovina svesna događaja poput gladi (57%), masovnih migracija stanovništva (55%) i najezde insekata (51%). Ovde postoje značajne razlike između pojedinih regiona, tako da je svest po pitanju broja gladnih u svetu najveća na Tajvanu (72%), a najniža u SAD (44%).

Mnogi ispitanici smatraju da odgovornost za ovakvo stanje snose države i industrijski koncerni. Više od svakog četvrtog ispitanika (27%) kaže da su države glavni krivci, dok 18% smatra da su za ovakvo stanje „najodgovornije” kompanije. Blizu 18% ispitanika potvrđuje i svoju sopstvenu odgovornost – najvišu svest o ličnoj odgovornosti pokazali su ispitanici u Indoneziji (30%), a najnižu ispitanici u Kini i Nemačkoj (po 11%). Ono što ohrabruje jeste činjenica da najveći broj ispitanika smatra da je odgovornost kolektivna (31%).

Iako su ljudi generalno spremni da promene način života kako bi se počelo sa rešavanjem ove krize, neki sporo reaguju. Barometar pokazuje sledeće: 65% ispitanika se slaže da treba smanjiti poslovna i lična putovanja (neki to već rade ili planiraju da urade), ali samo je 40% to zaista uradilo. Slično tome, 68% ispitanika se slaže da treba preći na električna vozila, ali je samo 16% ispitanika zaista to i uradilo. Takođe, 58% ispitanika se slaže da ishrana ljudi treba da bude zasnovana na namirnicama biljnog porekla, ali je samo 27% njih usvojilo veganski režim ishrane. Čak i ako pogledamo relativno jednostavna pitanja, kao što je bojkotovanje brendova čije se poslovanje ne zasniva na održivosti, sa time se slaže 63% ispitanika, ali je samo 29% promenilo svoje potrošačke navike.

Poslovna realnost – sada je trenutak za akciju

Podaci Barometra klimatskih promena ukazuju da je za mnoge ljude klimatska kriza i dalje nešto što se dešava nekom drugom, a ne njima. Iako prema rezultatima ankete samo 14% ispitanika smatra da su velike kompanije najodgovornije za rešavanje vanredne klimatske situacije, a samo 3% mala preduzeća (manje od 5% onih koji poriču da klimatske promene uopšte postoje), ukazuje se da je došao trenutak da kompanije svih veličina preuzmu veću ulogu.

Kompanije mogu da podstaknu i motivišu i ostale poslovne subjekte i potrošače tako što će ponuditi inovativna rešenja koja se zasnivaju na održivosti. Tako smo i mi u kompaniji Epson razvili visokoenergetsku tehnologiju štampanja bez zagrevanja kako bismo podržali inicijativu za smanjenje uticaja na životnu sredinu od strane klijenata. Takođe, bavimo se istraživanjem i razvojem ekoloških tehnologija, poput korišćenja prirodnih (neplastičnih) materijala.

Osim inovacija na polju proizvoda i materijala, kompanije mogu da naprave veliki pomak tako što će podržati i na ličnom primeru pokazati odgovornost za zaštitu životne sredine i klimatske promene. Kompanija Epson je aktivna i na ovom polju: prelazak na 100% obnovljive izvore električne energije i angažovanje u različitim inicijativama, poput inicijative RE100 koja se zalaže za korišćenje električne energije iz obnovljivih izvora; posvećivanje pažnje reciklaži u zatvorenom lancu, npr. kroz refabrikaciju i ponovno korišćenje proizvoda; i uspostavljanje partnerskih odnosa sa subjektima koji mogu da izvrše ogroman uticaj, kao što je naša saradnja sa „Nacionalnom geografijom” kako bismo zaštitili permafrost5.

Jasunori Ogava, globalni predsednik kompanije Epson, kaže: „Otkrivanje nedostatka realne percepcije o klimatskoj situaciji pokazuje da će najznačajniji faktor u rešavanju ove vanredne klimatske situacije biti kombinacija povećanja svesti i preduzimanja konkretnih mera. Cilj kompanije Epson je da – naša kompanija, druge kompanije i potrošači – povećamo svest ljudi i iskoristimo sve potrebne tehnologije kako bismo doveli do potpune transformacije. U središtu našeg poslovnog plana je održivost, potpomognuta drugim važnim resursima – iako znamo da nam predstoji dug put, verujemo da možemo da izgradimo bolju budućnost.”