Fintech kompanija sa modernom platformom za digitalna plaćanja Payoneer izdala je četvrto izdanje izveštaja o prihodima frilensera. Izveštaj je zasnovan na istraživanju 2000 frilensera iz preko 100 zemalja, među kojima se nalaze i zemlje Balkana, i pruža uvid u njihovo poslovanje od početka pandemije. Dok je globalna nezaposlenost dostigla istorijski vrhunac izazvan pandemijom, frilenseri su relativno dobro prebrodili situaciju koja je nastala. Više od 30% ispitanika prijavilo je veću potražnju za svojim uslugama od početka pandemije, dok je 45% prijavilo da je potražnja ostala konstantna bez usporavanja. Najveći porast zabeležile su oblasti programiranja, marketinga i finansija.

Nalazi izveštaja pokazuju i sledeće podatke:

Značajno povećanje cene radnog sata frilensera

U poređenju sa prethodnim izveštajem od pre dve godine, došlo je do povećanja prosečne globalne cene satnice frilensera. Izveštaj pokazuje da je globalna prosečna cena radnog sata frilensera sada 28 dolara, što je znatno više od prosečnih 21 dolar, koji je prikazan u Globalnom izveštaju o prihodima frilensera za 2020. S obzirom da 40% frilensera naplaćuje više za svoje usluge u odnosu na početak pandemije i da potražnja nastavlja da raste, prilika za nezaposlene da uspeju nikada nije bila veća.

Među zemljama na Balkanu situacija je nešto drugačija, te prema anketiranim ispitanicima prosečna cena satnice frilensera je 21 dolar. Međutim, interesantan podatak je da su najvišu cenu satnice na ovom području naveli ispitanici između 45 i 54 godine, koja iznosi 26 dolara. Kada sagledamo segment nivoa obrazovanja, trećina ispitanika je navela da ima diplomu srednje škole.

Razlika u platama između polova i dalje postoji, ali ima i pozitivnih strana

U izveštaju se naglašava da se razlika u platama između polova, nažalost, malo povećala od 2020. godine. Iako je porastao broj žena koje ulaze u svet frilensera, plate žena zaostaju iza njihovih muških kolega, a taj jaz raste u poslednje dve godine. Rodna razlika u plaćanju među ispitanicima istraživanja najizraženija je u Severnoj Americi, gde žene prijavljuju prosečnu zaradu od 37 dolara po satu, u poređenju sa muškarcima koji su prijavili prosečnu zaradu od 52 dolara po satu. Žene su prijavile da zarađuju manje od muškaraca u svakom regionu od 100 ispitanih zemalja, osim u Južnoj Americi, gde žene zarađuju više od svojih muških kolega za 4 dolara po satu, verovatno pod uticajem bolje plaćenih industrija koje su traženije u ovim regionima.

Na području Balkana prosečna zarada po satu za žene je 16 dolara, dok su ispitanici muškog pola naveli da je njihova satnica 22 dolara.

Frilensing nudi više mogućnosti za žene

Kao što je potvrdilo istraživanje Svetskog ekonomskog foruma, pandemija je usporila napredak žena u globalnoj radnoj snazi, kako u pogledu zarade tako i mogućnosti zapošljavanja. Međutim, jedan od optimističnijih zaključaka iz Payoneer-ovog izveštaja je da je učešće žena kao frilensera nastavilo da raste i povećalo se sa 24% (Globalni izveštaj za 2020. godinu) na 29% u izveštaju za 2022.

Zaista, tradicionalno tržište rada koje sve manje obavećava je možda otvorilo vrata da više žena uđe na frilensing digitalno tržište. Pored toga, žene su prijavile veći nivo zadovoljstva nego njihove muške kolege, otkrivajući postojeći potencijal frilensinga da ženama ponudi atraktivnu alternativu tradicionalnom načinu rada.

„Kako priroda radne snage postaje sve fleksibilnija, preduzeća sve više shvataju vrednost fleksibilnog resursa koji mogu da koriste kada je to potrebno“, rekao je Robert Klarkson, glavni direktor prihoda u Payoneer-u. „Isto tako, sve više radnika shvata da je frilensing karijera koja se dobro plaća, nudi veću fleksibilnost i otvorena je za kvalifikovane profesije, uključujući finansije, marketing i programiranje. Frilensing ekonomija omogućava pojedincima iz bilo kog dela sveta da određuju svoje radno vreme, cenu i rade u ulogama koje najbolje odgovaraju njihovim veštinama, istovremeno koristeći razne mogućnosti. Oduševljeni smo što smo partneri sa ovim malim preduzećima koji su osnova globalne ekonomije i što im pomažemo da pristupe resursima i alatima koji su im potrebni da bi ostvarili svoj potencijal.”