Rečenicu "U kojoj ja rupi živim", ste verovatno već čuli do sada. Možda ste čak i sami to izgovorili – uostalom, imate i razloga – krovni prozori prokišnjavaju, grejanje je očajno, vrata i prozori ne dihtuju, u sobi vam duva promaja, kućni uređaji i aparati crkavaju jedan za drugim…

Ipak, kako god stanje bilo loše, postoje i veće rupe od vašeg nazovi stana. Mnogo, mnogo veće. Na sreću, u njima niko ne živi, ali u ponekima ljudi svakodnevno rade. Predstavljamo vam deset najvećih rupa na majčici Zemlji:

 

Chuquicamata – otvoreni rudnik bakra u Čileu. Iako nije najveći rudnik bakra na svetu, ipak ima najveću proizvodnju bakra. Dubok je više od 850 metara.

 

Udachnaya Pipe – otvoreni rudnik dijamanata u Rusiji. Trebalo bi da prestane sa radom sledeće godine, da bi se pokrenulo podzemno kopanje. Nalazište je pronađeno 1955. i duboko je više od 600 metara.

 

Sink, Gvatemala. Pre dve godine, rupa duboka 100 metara se otvorila i progutala na desetine kuća, pri čemu je poginulo dvoje, a hiljade ljudi je evakuisano. Smatra se da su uzrok nastanka obilne kiše i pucanje podzemnih kanalizacionih cevi.

 

Diavik – rudnik dijamanata u Kanadi. Otvoren je 2003. i proizvodi 1.600 kilograma dijamanata godišnje.

 

Mirny – rudnik dijamanata u Sibiru, Rusija. Dubok je 525 metara, a prečnik mu je 1,200 metara. Sada je napušten, a dok je radio, kamionima su bila potrebna dva sata da stignu od vrha do dna rupe.

 

Great Blue Hole, Belize. Podvodna rupa blizu obala Belizea. Široka je 300, a duboka više od 100 metara i formirana je tokom poslednjeg ledenog doba.

 

Bingham Canyon Mine, rudnik bakra u Juti, SAD. Dubok je 1,200 metara a širok skoro 4,000 metara. Najveća iskopina koju je napravio čovek.

 

Monticello brana, Kalifornija, SAD. Najveća odvodna rupa na svetu, kroz koju prolazi 1,370 kubnih metara (1,370,000 litara) vode u sekundi.
 

Kimberley Diamond Mine, Južna Afrika. Za vreme dok je ovaj rudnik dijamanata bio aktivan, vađeno je 2,722 kg dijamanata godišnje. Sada postoje pokušaji da se ova lokacija ubroji u deo UNESCO svetske baštine.

 

Darvaza, Turkmenistan. 1971. godine geolozi su otkrili veliko nalazište prirodnog gasa, međutim, prilikom iskopavanja zemlja se urušila i napravila ogroman krater. Da bi sprečili otrovni gas da izađe na površinu, rupa je zapaljena. Gori do dana današnjeg bez prestanka.