Može li se pobediti plastika i smanjiti njen negativan uticaj na životnu sredinu je jedno od najvažnijih pitanja našeg opstanka na planeti. Da, moguće, plastika se može koristiti kako bi se smanjila šteta po životnu sredinu, piše forbes.com.

Plastika se nalazi svuda, na zemlji, u rekama, jezerima, okeanima, na Arktiku, Anarktiku na Mont Everestu.

Plastično smeće se nalazi u crevima više od 90% morskih ptica na svetu, u stomaku više od polovine svetskih morskih kornjača, ubija kitove. Stručnjaci tvrde da će plastika do 2050. godine premašiti količinu svih riba u okeanima.

Sada se procenjuje da svetskim morima pluta oko 270.000 tona plastike ugrožavajući 700 morskih vrsta. Plastika igra i važnu ulogu u rastućoj stopi izumiranja vrsta.

Plastika se ne razgrađuje biorazgradnjom niti je svarljiva. Veliki plastični komadi se cepaju na manje koje životinje lako pojedu što dovodi do neuhranjenosti, začepljenja creva, sporog trovanja hemikalijama koje se luče iz plastike.

U tekstu se napominje da je manji deo plastike biorazgradiv i može se kompostirati u kućnom kompostu ili u industrijskim objektima. Ali treba znati koja vrsta plastike.

Ipak, većina plastike je večna i izdržljiva. Plastika će verovatno nadživeti čovečanstvo, zakjučuje se u tekstu.

Ali nije sve tako crno kao što izgleda. Plastika nam čini životom boljim i lakšim.

A sve je više firmi koji već postojeću plastiku koriste za proizvodnju novih proizvoda. Od nje se proizvode odeća, obuća i razni drugi proizvodi.Tako plastika zahvaljujući recikliranju nastavlja da bude korisna umesto da zagađuje vodu, vazduh, naše celokupno okruženje.

Takođe, sama priroda pomaže u razgradnji plastike. Recimo, gusenice pomoću svojih crevnih mikroba mogu da biorazgrade neke vrste plastike.

Japanski naučnici su razvili “mutantni enzim” koji može da razgradi nerazgradivu plastiku.

Iz dana u dan naučnici, istraživači svojim otkrićima pružaju nadu da može da se poništi negativan uticaj plastika u cilju zaštite životne okoline.