Tekst preuzet iz Rush eZine.

Nekada su ljudi bili mnogo ludi i iz takvih ludosti danas imamo nekoliko eXtremih sportova. Kako najlepše i najvrednije stvari potiču iz porodice mi ih vrednujemo i pišemo o njima.

 Bandži džamping (bungie jumping) ima veoma zanimljivo, veoma staro poreklo. Ideja o ovom načinu izražavanja osećanja, pre sveka skakanja potiče od drevnog rituala “Gkol” koji je izvođen na Pentecost ostrvu u Pacifičkom arhipelagu Vanuatu. Legenda kaže da je u selu Bunlap čovek po imenu Tamalie upao u svađu sa ženom i mnogo je iznervirao, toliko da je ona besna otišla i popela se na Banyan drvo, koje je takodje i jedno od najvećih na svetu u svakom pogledu. Da se vratim na ženu, uvezala je lijane oko svojih nogu i sačekala da dođe siroti Tamalie i skočila . Kada je video ženu kako slobodno pada ne znajući da je vezala sebi noge i on je skočio. Tamalie je naravno poginuo, ali je žena preživela. Od tada su mužkarci iz Bunlapa počeli da vežbaju ovaj skok u slučaju da dođu i sličnu situaciju, takođe su bili impresionirani samim skokom. Ova vežba je postala ritual za dokazivanje muškosti i podsticanja biljnih kultura na rast. Finog li dokaza kako žene od čoveka opet naprave majmuna.
 
Moderni bandži džamping je nastao 1. aprila 1979. što bi rekli Englezi “dan za budale, dan budala”(fools day), Grupa ljudi sa Oksfordskog univerziteta, članova “Kluba Opasnih Sporotva” skočilo sa mosta Klifton u Bristolu, Engleska. Izveli su četiri simultana skoka, zadivili svet i završili u zatvoru. Tako je nova adrenalinska groznica počela.  “Klub Opasnih Sportova” je posle ovoga skakao sa svega i svačega. Prva komercijalna Bandži skakaonica je otvoren 1987. godine na Novom Zelandu. Danas postoji mnogo tornjeva, kranova, mostova čak i balona sa kojih je moguće skakati, tako je bandži postao jedan od najjednostavnijih i lako razumljivih extremnih sportova.
Naravno, najvažniji deo opreme je uže. U ovom slučaju važi poslovica: “Tri puta meri i ne seci!” Uže se pravi od specijalnih elastičnih materijala koji su otporni na različite vremenske uslove. Zanimljiva osobina užeta s obzirom da se stalno isteže i menje dužinu jeste elongacija-izduživanje, na primer elongacija od 200% kod užeta dužine 50 metara rasteže uže za još 100 metara – ukupno 150 metara. Obratite pašnju da ovo uže ne koristite za šlepanje automobile.
 
Mesto sa koga skačete i oprema tj. sistem vezivanja/okova sa kojim skačete su ključ uspeha. Najčešći je sistem vezivanja nogu. “Amovi “ se stavalaju na noge oko oba članka i pričvrščuju se kajiševima. Između nogu se kači uže . Sistem “amova” i kaiševa je od specijalnog materijala, naravno i samo vezivanje za srećnog skakača zahteva posebnu tehniku. Pre nego što postavite sistem stavlja se posebna krpa/peškir/sunđer kako bi što više olakšali pritezanje oko članaka. Drugi takođe popularan sistem vezivanja je kombinacija “amova” oko grudi i struka. Sistem je pričvršećen za telo, a može se i koristiti sa nožnim vezivanjem radi bezbednosti i ugodnosti. Znači možete leteti i bandžijem prve klase.
 
Na većini mesta sa kojih se danas skače sve je tako organizovano i pripremljeno da ne morate razmišljati o bezbednosti ili kako se spustiti posle skoka i sl. Naravno sport je veoma bezbedan i nesreće su retke. Najviše platformi sa kojih se skače se nalazi iznad vode, što mostovi što kranovi. Razlozi su psihološke prirode, podsvesno i svesno ljudi misle da je lakše skakati iznad vode nego iznad neke stene ili sl. Ako se otkači uže uradiš lastu i bućneš se malo, malo više. Ovaj sport možete upražnjavati i kod nas. Svakako preporučujemo pražnjenje energije na ovaj način. Postoji mogućnost da vam svašta dođe glave s obzirom da visite na glavačke. Naravno mislimo na dobre ideje.
 
Žarko Kovačević