Malobrojni sloj svetske bogate elite je zahvaljujući brojnim rupama u poreskim sistemima uspeo da u poreskim oazama sakrije najmanje 21 bilion dolara. Možda je ova cifra čak i 32 biliona, pokazuje najnovija studija organizacije Tax Justice Network.

Kada bi taj novac bio oporezovan klasičnom metodom  ta sredstva bi bila dovoljna da Afrika postane dobrostojeći kontinentom, čak i da se potpuno reši kriza u Evropi.

Ovo istraživanje još jednom potvrđuje neverovatnu ekonomsku nejednakosti koja je čini se, puno veća nego što su službene brojke ranije sugerisale.

"Ekonomija poreskih oaza je dovoljno velika da ima ogroman negativan uticaj na poreske baze “izvornih zemalja”. Ove procene pokazuju ogroman podbačaj čovečanstva. Nejednakost je mnogo gora nego što se prikazuje, ali političari se i dalje oslanjaju na tezu kako će poreske olakšice za bogate doneti prosperitet za čitavu ekonomiju, kao i će i najsiromašniji sloj od toga imati koristi", kaže John Christensen iz TJN-a.

"Novi podaci pokazuju da se dogodilo obrnuto. Već tri decenije neverovatno bogatstvo nekolicine superbogatih sliva se na prekomorske račune, a ostali od toga nemaju nikakve koristi, prenosi TPortal. Procene ukazuju kako oko 10 miliona ljudi ima finansijsku imovinu na "prekomorskim računima". Skoro polovina navedene sume,  9,8 biliona dolara  zapravo je u rukama svega 92.000 ljudi. U to nije uračunata nefinansijska imovina.

Sam pogled na tablicu raspodele finansijske imovine dovoljan je za zgražavanje. Ona pokazuje kako taj najbogatiji sloj od 91,186 ljudi koji su teški preko 30 biliona dolara, što čini manje od 0,001 posto svetske populacije, u finansijskom smislu vredi više od 6,664 milijardi ljudi, odnosno 99,86 posto svetske populacije, koji pojedinačno imaju manje od milion dolara. Tačnije, finansijska imovina superbogatih teži 16,7 biliona dolara, od čega se 9,8 biliona nalazi na računima u poreskim oazama.

S druge strane, 99,86 posto građana sveta ukupno poseduje 10,3 biliona dolara, a iznos na prekomorskim računima je deset puta manji.

0,14 posto svetske populacije poseduje 4.4 puta više od 99,86 posto.

Dakle, evo zaključka,  0,14 posto stanovništva poseduje 4,4 puta više finansijske imovine od ostatka svetskog stanovništva, odnosno 99,86 posto svetske populacije.

Ekspert za poreske oaze James Henry, koji je učestvovao u istraživanju, smatra da su odgovorne najveće svetske banke, koje pomažu svojim superbogatim klijentima da izbegnu poreze i novac skriju na tajnim prekomorskim računima.

U tom svetlu treba posmatrati i skandal vezan uz najveću britansku banku HSBC, za koju je upravo otkriveno kako je prala novac za meksičke narkokartele i terorističke organizacije. Šta tek reći za američke gigante JP Morgan Chase i Goldman Sachs koji su upleteni u brojne skandale koji su otkrili kako za svoje elitne mušterije čuvaju povlašćene informacije, dok ostale koriste kao "krave muzare" s čijim se parama kockaju.

Kad kola krenu nizbrdo, država uskače u pomoć s parama, ali račun na kraju plaćaju isključivo građani.