Prema predviđanjima  na zemlji će do 2050. živeti skoro 10 milijardi ljudi. I to nije baš dobro iz mnogo razloga. Da li ćemo imati dovoljno hrane? Dovoljno posla? Da li će biti dovoljno resursa za sve nas? Uz to, stiže veštačka inteligencija i roboti koji će uzeti mnoga radna mesta. E pa, neki naučnici smatraju da bi upravo to moglo da nas spasi.

“Za ekonomski rast nije bitan broj ljudi već stopa rasta. Žene rađaju manje dece pa se predviđa smanjenje radne snage širom sveta. Zbog napredka u medicini ljudi žive duže. Ti su trendovi loši za ekonomski razvoj pa bi porast broja robota mogao biti najlakši odgovor za mnoge zemlje. Kako broj radno sposobnog stanovništva opada, nešto će tu prazninu morati da popuni. Predviđa se da će Kina gubiti milion radnika godišnje. Peking nudi ogromne subvencije kompanijama koje se bave industrijskom automatizacijom”, piše Washington Post.

“Tajming je kritičan. Oni koji se boje da će mašine uzeti ljudima poslove smatraju da tehnologija prebrzo napreduje. Istina je da ljudi mogu da sarađuju sa svojim automatskim kreacijama. Nakon uvođenja skenera u supermarketima, porastao je broj blagajnika. Mnogi se sad boje samovozećih kamiona koji bi mogli bez posla da ostave milione kamiondžija, ali moglo bi se dogoditi da ta pojava stvori bolje poslove za one koji servisiraju te mašine.

Istina je da roboti predstavljaju prepreku siromašnijim nacijama, naročito onim koje ne pate od pada broja stanovnika. Zemlje poput Kine su premestile mladu populaciju s poslova na farmama u fabrike i tako izbegle siromaštvo.

U zemljama suočenima s padom stanovništva nude se bonusi za više dece, ali zbog kulturnih promena sve više žena želi karijeru pre dece. Ostali su pokušali s podizanjem doba za odlazak u penziju, nuđenjem podsticaja za povratak na posao nakon rađanja i otvaranjem vrata imigrantima. Jednostavna matematika pokazuje da ništa od toga ne može da nadoknati nadolazeću staru populaciju. Nemačka bi morala da primi 1,5 milion migranata svake godine do 2030. godine da u potpunosti nadoknadi ekonomski udar  populacije koja stari. Japan bi morao da primi milion godišnje. Uzevši u obzir kontroverze oko migracija, to se ne čini mogućim.

Zanimljivo je da roboti za sada na sebe nisu navukli bes populista. Svetska radna snaga u industriji broji oko 320 miliona ljudi i 1,6 miliona robota. To je ogromna razlika, čak i uzevši u obzir da većina robota spada u kategoriju neinteligentnih mašina koje obavljaju samo jedan zadatak. Gotovo polovina radi u automobilskoj industriji.

Ekonomisti bi u budućnosti robote mogli da počnu da uračunavaju u faktore ekonomskog rasta. Za većinu sveta roboti će biti uz imigrante, žene i starce kao četvrti izvor radne snage.

A možda i postanu samosvesni pa nas unipšte jednog lepog avgustovskog dana. Saznaćemo uskoro…