1. Crne rupe ne usisavaju

Neki misle da su crne rupe poput kosmičkih usisivača koji usisavaju prostor oko njih. Međutim, crne rupe su poput bilo kog drugog objekta u svemiru, sa jednim izuzetkom – poseduju jako gravitaciono polje.

Ukoliko bismo na mesto Sunca stavili crnu rupu identične mase, Zemlja ne bi bila usisana, već bi nastavila da oribitra oko crne rupe kao što to danas čini oko Sunca.

Crne rupe izgledaju kao da usisavaju materiju sa svih strana, ali ovo je uobičajena zabluda. Zvezde „skidaju“ deo svoje mase u formi zvezdanih vetrova, a onda materijal u tim vetrovima potpada pod uticaj gravitacionog polja crne rupe.

2. Crne rupe je predvideo Karl Švarcšild

Ajnštajn nije otkrio postojanje crnih rupa – iako njegova teorija relativiteta predviđa njihovo formiranje. Karl Švarcšild je bio prvi koji je koristio Ajnštajnove revolucionarne jednačine kako bi pokazao da bi crne rupe zaista mogle da budu stvorene.

U teoriji, svaki predmet može postati crna rupa ukoliko ga kompresujete u dovoljno mali prostor, jer kada ga kompresujete, činite ga znatno gušćim tako dajući mu jaču gravitacionu silu.

Ukoliko bismo smanjili Zemlju na veličinu kikirikija, ona bi bila dovoljno gusta da formira crnu rupu.

3. Crne rupe bi mogle da izrode nove univerzume

Iako se ovo može činiti pomalo čudnim, posebno zbog toga što nismo sigurni da drugi univerzumi postoje, ali teorija iza ove tvrdnje je aktivno polje istraživanja.

Singularitet u centru crne rupe razlaže naše standardne zakone fizike i u teoriji bi mogao da promeni te uslove i stvori novi, donekle izmenjen, univerzum.

4. Crna rupa može da napravi špagete od vas i svega ostalog

Crne rupe imaju iznenađujuću sposobnost da nas bukvano izduže u dugačku nit. Ova fenomen se prigodno zove „špagetifikacija“.

Ona funkcioniše tako što ima veze sa tim kako se gravitacija ponaša na razdaljini. Trenutno su naše noge bliže centru Zemlje i samim tim su jače privučene nego naša glava. Pod uslovima ekstremne gravitacije, recimo blizu crne rupe, razlika u privlačenju bi počela da radi protiv nas.

5. Crne rupe vremenom isparavaju

Crne rupe ne uvlače samo stvari, već ih i izbacuju.

Ovo iznenađujuće otkriće je prvi put predvideo Stiven Hoking 1974. godine i ovaj fenomen se naziva „Hokingova radijacija“.

„Hokingova radijacija“ izbacuje masu crne rupe u svemir i vremenom to čini sve dok postoji masa, na samom kraju ubijajući crnu rupu.

6. Crne rupe se vremenom usporavaju

Vreme usporava kada stignete do horizonta događaja – tačke bez povratka.

Kako se približavate horizontu događaja, krećete se jako velikim brzinama usled jake sile gravitacije crne rupe da se vreme usporava.

7. Crne rupe su ultimativne fabrike energije

Crne rupe znatno efikasnije stvaraju energiju od našeg Sunca.

Naučnici čak smatraju da bi ta vrsta energije mogla da bude korišćena kako bi napajala svemirske brodove budućnosti.

8. Crne rupe bukvalno uvlače prostor oko njih

Što dublji „bunar“ napravite u svemiru, to se prostor više krivi. A najdublje „bunare“ prave crne rupe. One stvaraju toliko duboke bunare da ništa nema toliko energije da iz njih izađe, pa čak ni svetlost.

9. Crne rupe ograničavaju broj zvezda u svemiru

Zvezde se širom univerzuma formiraju u okviru gasnih oblaka. Međutim, ovi gasni oblaci prvo moraju da se ohlade kako bi stvorili uslove potrebne za stvaranje zvezdanih formacija.

Supermasivne crne rupe u centru galaksija emituju velike količine čestica velike energije koje greju ove gasne oblake oko njih, tako sprečavajući njihovo hlađenje i stvaranje zvezdanih formacija.

10. Sve može da postane crna rupa – u teoriji

Jedina razlika između crne rupe i našeg Sunca jeste to da je centar crne rupe izuzetno gust materijal koji joj daje jako gravitaciono polje.

Ukoliko bismo smanjili naše Sunce na prečnik od svega 6 kilometara, onda bismo smanjili njegovu masu na neverovatno mali prostor, što bi ga učinilo izuzetno gustim da postane crna rupa.

Bilo šta može biti pretvoreno u crnu rupu u teoriji, ali u stvarnosti znamo samo za jedan način na koji ona može biti stvorena, a to je gravitacioni kolaps izuzetno masivne zvezde – 20 do 30 puta masivnije od našeg Sunca. photo: nasa