Zemlja ima jedan mesec, Uran 27, a Saturn više od 50. Venera, međutim, nema nijedan. Zbog te male nelogičnosti naučnici imaju novu teoriju o Mesecu. Možda smo ga ukrali od Venere.

Hipoteza koju je predložio profesor sa Kalteh univerziteta opisuje kako je naša planeta privukla satelit iz Venerine orbite.

Dejv Stivenson, profesor planetologije na Kaltehu, kaže da mesečeva veličina ukazuje da je to možda i moguće.

"Zemlja i Venera se nalaze vrlo blizu. Imaju sličnu masu i mnogi misle da su verovatno nastale na sličan način. Pitanje je, ako su te planete nastale na sličan način, zašto onda Zemlja ima satelit, a Venera ga nema?", kaže Stivenson, dodajući da ipak nije siguran u ovu mogućnost, prenosi B92.

On je primetio da je Mesec mnogo veći u poređenju sa našom planetom u odnosu na ostale planete i njihove satelite.

Ipak, velika mana hipoteze je geološka sličnost između uzoraka tla Zemlje i Meseca.

Oni ukazuju da se naš satelit formirao pošto se planeta veličine Marsa sudarila sa Zemljom pre oko 4.56 milijardi godina.

Ovaj sudar podelio je zemlju na dva nejednaka dela.

Najbolje simulacije ovog procesa ukazuju da je oko 80 odsto Meseca potiče od planete s kojom se Zemlja sudarila, a 20 odsto od Zemlje.

Druga kontroverzna hipoteza o nastanku Meseca ukazuje na džinovsku eksploziju koja je ekvivalent 40 milijardi atomskih bombi, a koja je poticala iz zemljinog jezgra i nekako dovela do formiranja Meseca.

U svakom slučaju, nemamo pojma kako je Mesec nastao.