Stres je loš – povećava rizik od mnogih oboljenja, uključujući srčane bolesti i rak. Poruka je jednostavna: stres može da vas ubije.

 
Razlog tome je što on podiže nivo upalnih molekula u telu, koji mogu da učine ćelije kancerogenim, a arterije postaju zapaljene. Štaviše, hormoni stresa mogu da ugroze ćelije imunog sistema, ostavljući nas još podložnijim infekcijama.
 
Ali novi dokazi sada ukazuju da kratkotrajni stresovi mogu zapravo da budu dobri za vaše zdravlje, braneći nas od infekcija, pomažući ranama da zarastu, pa čak i da ubrzaju oporavak nakon operacije. 
 
Istraživači sa Univerziteta Stanford u Sjedinjenim Državama, koji su istraživali dobre strane briga i pritiska, kažu da takve stresne siutacije mogu da budu dobre za one koji treba da idu na operacije da bi stavili imuni sistem na “turbo punjenje”.
 
Oni su pratili 57 pacijenata koji su se podvrgli opraciji kolena da bi popravili oštećene hrskavice u zglobovima.
 
Nekoliko dana pre operacije, istraživači bi pregledali uzorke krvi da bi odredili broj imunih ćelija koje se nalaze u organizmu svakog od pacijenata.
 
Potom na dan operacije, oni su ponovili postupak nekoliko minuta pre davanja ansestezije. Tada su mogli da vide koji pacijenti su imali najbolji rast imunog sistema u ćelijama kao rezultat stresa pred operaciju.
 
Narednih godinu dana, oni su pratili brzinu oporavka. Pacijenti pod najvećim stresom su imali najbolji imunitet, brže se oparavljali i uz manje bolova, imali bolje funkcije kolena i veću pokretljivost od onih sa manje stresnom reakcijom. 
 
Kasnije su uvideli kako tačno stres utiče na imuni sistem. Oni su ispitivali  ovo na pacovima i pratili nivo promene u krvi tri hormona (norepinefrina, epinefrina i kortizola) koji se oslobađaju kada mozak oseti da telu preti opasnost.
 
Otkrili su da je kod pacova pod stresom, mozak odmah naredio oslobađanje hormona po redu – prvo norepinefrin, potom epinefrin in a kraju kortizol.
 
Svaki  od ovih hormona je imao specifičnu ulogu u borbi imunog sistema za različite delove tela protiv “napada”.
 
Norepiefrin, na primer, ima zadatak da mobilizuje ćelije u krvotok. Epinefrin,  ih sa druge strane, izgleda šalje u kožu da bi je zašititli u slučaju povrede. Ovakva reakcija, koja štiti ćelije koje su najviše na udaru trajala je svega oko dva sata, u toku najveće krize.
 
Majka Priroda smislila je način da nas zaštiti, tvrde naučnici. 
Dakle, ovaj kratkotrajni stres je dobar, dok dugoročan ugrožava imuni sistem snižavajući nivo belih krvnih zrnaca, što ugrožava borbu tela protiv infekcija.
 
Druga istraživanja pokazuju da je konstantni stress povezan sa srčanim oboljenjima. Stalna briga o nesigirnom poslu, problem u vezi ili nedostatak novca utiču štetno na zdravlje, jer su hormone stresa u krvi na visokom nivou.
 
Dakle, kratkoročni stress, pred operaciju, vakcinu, razgovor za posao i itd, može samo da bude od pomoći.
 
Photo: Flickr