Nutricionista doktor Jovo Knežević iz ordinacije Anti Aging Diagnostic dr Gifing odgovara na pitanja Domino Magazina.

Da li možete u par reči da objasnite našim čitaocima šta je nutricionizam i ko bi trebalo da se obradi doktoru?

Nutricionizam podrazumeva ishranu kojom se obezbeđuju sve gradivne, energetske i zaštitne materije (u kontinuitetu i dovoljnoj količini) sa ciljem unapređenja opšteg zdravstvenog stanja, kako zdravih, tako i osoba sa nekim poremećajem ili oboljenjem.

Svi koji vode računa o sebi ili imaju neki problem, treba da se jave nutricionisti radi pronalaženja najboljeg načina ishrane, jer pravilnom ishranom se unapređuje kvalitet života, a bolesti se ili leče ili ublažavaju posledice.

Gde ljudi najviše greše i sa kojim problemima vam se obraćaju?

Ljudi najviše greše kod kombinovanja namirnica, kao i sa nepravilnim odnosima količine proteina, masti i ugljenih hidrata u toku dnevnog obroka. Problemi koji nastaju kod ovakvih odstupanja od pravilne ishrane su sledeći: gojaznost, hipertenzija, dijabetes, visok holesterol, gastritis, nadimanja, poremećaj probave, slabija funkcionalnost i razvijenost mišica, umor, nesanica…

Koliko je teško danas se pravilno hraniti?

Nikakav problem nije da se ljudi pravilno hrane, ukoliko imaju volje i želje da nešto nauče radi najvišeg sopstvenog interesa – zdravlja.

Koliko kvalitetno se ljudi u Srbiji zapravo hrane?

Kvalitet Ishrane populacije na ovim prostorima je poprilično šarolik, sa jedne strane imamo trend porasta interesovanja o pravilnoj ishrani, gde se ljudi u dovoljnoj meri posvećuju izboru namirnica, pravilnoj pripremi i kombinaciji namirnica, dok sa druge strane imamo dobar deo stanovništva čija je ekonomska moć oslabljena ili postoji manjak volje i čiji se obroci uglavnom sastoje od ugljeno hidratnih komponenti nižeg kvaliteta, bez dovoljno proteina, minerala i vitamina.

Koju hranu bi stvarno trebalo da izbegavamo?

Hrana bogata trans-mastima (instant-brza hrana i supe, grickalice, margarin i sl.), rafinisane proizvode i slatkiše bilo koje vrste.

Kako izgleda idealna ishrana i da li postoji?

Idealna ishrana ne postoji, jer će uvek biti na kraju jedno "ALI", tako da je važno da težimo što pravilnijoj ishrani i to kroz konstantan vid učenja o ishrani i primena tih principa.

Da li biste zdravim ljudima savetovali da sasvim izbace neku hranu ili namirnicu?

I zdravi i ljudi sa nekim oboljenjem u potpunosti treba da izbegavaju koncentrovane ugljene hidrate, jer je dokazana toksičnost i zavisnost od šećera-slatkiša. Brza hrana ne mora uvek biti i loša ukoliko se postuju normativi o kvalitetu.

Kako i gde kupovati hranu i na šta da se obrati pažnja?

Hranu je najbolje kupovati od proverenih proizvođača gde ne mora da uvek da znači: "što je skuplje – to bolje". Postoji dovoljan broj malih samostalnih proizvođača prehrambenih proizvoda čiji kvalitet nije u obrnutoj proporciji sa mas-produkcijom. Tu pre svega mislim na nabavku hrane na pijacama.
 
Šta podrazumeva hrono ishrana čiji ste pristalica?

Hrono ishrana podrazumeva način ishrane koji je podređen hormonskoj aktivnosti čoveka u toku dana.

U hrono ishrani se akcenat stavlja na to kad se šta jede i u kojoj kombinaciji a pri tom ne postoji redukcija u količini hrane, niti se izbacuje određena grupa namirnica.

 

Hrono ishrana je pravilno balansiran obrok kojim se obezbeđuju svi neophodni nutrijenti uz dobru apsorpciju tj. iskoristljivost tih materija, a pri tom ne dolazi do nagomilavanja toksičnih materija. Krajnji cilj hrono ishrane je dobro stanje organizma, lečenje patoloških stanja, poboljšanje motoričkih sposobnosti i bolje kondicije, kao i dobijanje željene figure (estetski momenat) a što je najvažnije – bez gladovanja.